Odbegli haški optuženik Ratko Mladić uhapšen je jutros, potvrdio je predsednik Srbije Boris Tadić. Mladić je uhapšen u selu Lazarevu kod Zrenjanina, a krio se pod imenom Milorad Komadić.
Osoba uhapšena jutros pod imenom Milorad Komadić je odbegli haški optuženik Ratko Mladić, potvrdio je predsednik Srbije Boris Tadić. Prema za sada nezvaničnim informacijama, uhapšen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina.
Dokaz da Srbija želi ka EU
Evropska komisija očekuje zvaničnu potvrdu vesti da je uhapšen Ratko Mladić i ocenjuje da, ukoliko se to ispostavi kao tačno, za Evropsku komisiju znači jasnu potvrdu da Srbija zaista želi da napreduje na svom evropskom putu, saopšteno je u Briselu.
"Ukoliko je čovek koji je uhapšen zaista Ratko Mladić, to znači da je Srbija shvatila važnost pune saradnje sa Haškim tribunalom i pomirenja u regionu i da je odlučila da želi da napreduje na svom evropskom putu", rekla je predstavnica za štampu evropskog komesara za proširenje Štefana Fiela Natsasa Batler na konferenciji za novinare.
Batlerova je dodala da Evropska komisija proverava informacije o eventualnom hapšenju Ratka Mladića i da čeka najavljeno obraćanje predsednika Srbije Borisa Tadića.
Vest broj 1
Svi svetski mediji preneli su vest o hapšenju Ratka Mladića pod oznakom „hitno".
Većina televizija sprema se da prenosi obraćanje predsednika Srbije Borisa Tadića, koje bi trebalo da počne svakog trenutka.
Prva optužnica protiv Ratka Mladića (i Radovana Karadžića) potvrðena je 25. jula 1995. i teretila ga je za genocid i druge zločine počinjene nad civilima širom teritorije Bosne i Hercegovine.
Druga optužnica je potvrðena 16. novembra 1995. i odnosila se na dogaðaje u Srebrenici iz jula 1995. godine.
Izmenjena optužnica (IT-95-5/18-I) protiv Ratka Mladića potvrðena je 11. oktobra 2002.
U izmenjenoj optužnici su objedinjene prva i druga optužnica i smanjen je ukupan broj optužbi, tako da su ostale samo one najteže, koje su uključivale šest tački za kršenja zakona i običaja ratovanja, sedam tačaka za zločine protiv čovečnosti i dve tačke za genocid.
Od kraja 1996. general Ratko Mladić je u bekstvu. Za proteklih petnaest godina, bilo je više pokušaja hapšenja, ali svi su završeni bezuspešno. Viðan je navodno na Romaniji, u Han Pijesku, Beogradu …
Kao moguća skrovišta pominjale su se razne kasarne i vojni objekti.
U meðuvremenu, mnoge lokacije su identifikovane kao potencijalna skrovišta, a zvanično trag generala Mladića se gubi krajem 2005.
Gotovo svi svetski i domaći mediji su 21. februara 2006. objavili vest da je Ratko Mladić lociran i uhapšen, pa čak i prebačen u Hag.
Kancelarija Vlade Srbije za saradnju sa medijima saopštila je da ta informacija nije tačna.
Tokom 2006. godine, organizovanom policijskom racijom razbijena je dugogodišnja Mladićeva mreža jataka, a jedan broj ljudi završio u zatvoru. Njima je septembra 2006. pred Drugim opštinskim sudom u Beogradu počelo suðenje za krivično delo pomoći učiniocu posle izvršenog krivičnog dela.
Biografija Ratka Mladića
Mladić je roðen 12. marta 1943. godine u selu Božinovići, opština Kalinovik, Kraljevina Jugoslavija (danas Republika Srpska, Bosna i Hercegovina).
Bio je general i komandant Vojske Republike Srpske od 1992. do 1996. godine. Optužen je pred Meðunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i od 1996. nije bio dostupan javnosti.
Aprila 1992. potonji ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić, vanredno je unapreðen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.
Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. General Mladić je, 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine Srpske Republike u Banja Luci, a na predlog dr Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i na tom položaju je ostao do 1996. Redovno je unapreðen u čin general-pukovnika 24. juna 1994.
Mladić je 1995. godine optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja, pred Haškim tribunalom.
Novembra 1996. godine, ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, general Ratko Mladić je smenjen sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za Načelnika Generalštaba, pod pritsikom meðunarodne zajednice i Haškog tribunala.
Zvanično, vojna karijera u VRS mu se završava polovinom 1997. godine, dok nezvanično oficir VRS ostaje sve do penzionisanja, 7. marta 2002, kada ukazom Predsednika Republike Srpske "prestaje profesionalna vojna služba general-pukovnika Ratka Mladića."
Meðutim, general Mladić je imao status aktivnog vojnog lica i u SRJ, sve dok ukazom predsednika SRJ Vojislava Koštunice 28. februara 2001. nije penzionisan.
Penziju je uredno primao do novembra 2005. kada mu je, pod pritiskom zapadnih zemalja i sve učestalijih zahteva Haškog tribunala za izručenjem, ona ukinuta.
Sva nepokretna imovina zamrznuta mu je stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u parlamentu Srbije i Crne Gore, 7. aprila 2006.
Izvor: RTS www.rts.rs
