Klima Sokobanje i okoline

You are currently viewing Klima Sokobanje i okoline

Svako ko odabere Sokobanju kao destinaciju za godiÅ”nji odmor, svakako će poneti mnogo pozitivnih utisaka opijen ružom vetrova, vrhovima planina, lekovitim izvorima, Å”umama bogatim raznovsnom divljači, ali i izuzetnim smeÅ”tajem i gostoljubivoŔću domaćina. Neke od faktora koji utiču na to kako ćete provesti godiÅ”nji odmor ipak je bolje proučiti unapred i upoznati se sa njima. Na prvom mestu je informisanje o klimi mesta koje ćete posetiti. Kako se sve viÅ”e oslanjamo na meteoroloÅ”ke izveÅ”taje i prognose, te su oni dostupni na raznim sredstvima informisanja, to u danaÅ”nje vreme nije nikakav problem. Makar kada govorimo o dnevnim, nedeljnim i mesečnim prognozama vremena. Ipak, neretko se deÅ”ava da meteorolozi pogreÅ”e.

Klima jednog mesta podrazumeva sve dobijene informacije o kiÅ”nim periodima, snegu, vetru i drugim vremenskim uslovima koji se prate dugi niz godina. Te informacije nam pomažu da okvirno znamo kakvo vreme možemo očekivati prateći neke od osnovnih parametara kao Å”to je temperatura.
Ā 

Klima Sokobanje

Klima opÅ”tine Sokobanja je pod snažnim uticajem kontinentalnih vazduÅ”nih masa, koje struje iz pravca zapada, istoka i juga. Stanje klimatskih elemenata sokobanjske kotline je pod izražajnim dejstvom obodnog planinskog reljefa i Å”umske vegetacije, Å”to izaziva zonalne visinske vrednosti i odgovarajuće mikroklimatske modifikacije.
Ā 
Najniži delovi teritorije opÅ”tine odlikuju se umerenim klimatskim karakteristikama koji odgovaraju srednje visinskoj klimi (300-800mnv), odsustvom jakih vetrova, dobrom osunčanosti, prisustvom Å”umskih aerosoli i aromatičnih supstanci u vazduhu. Temperatura kao jedan od najbitnijih klimatskih elemenata pokazuje ustaljenost. Razlike u toku dana i noći, kao i razlike prema godiÅ”njim dobima su umerene tako da omogućavaju odmor i poÅ”tedu organizma od napora da se u kratko vreme prilagođava krajnostima.Temperatura pogodna za razvoj turizma se proteže i posle 15. oktobra, pa punih 130 dana Sokobanja predstavlja izuzetno mesto za odmor ili oporavak.
Ā 

Temperatura

Iako je temperatura, kao visina toplote vazduha, promenljiv parameter, postoje neke konstante koje se ponavljaju u različitim vremenskim intervalima i periodima.

Variranja temperature u toku zimskih kao i letnjih meseci su prilično očekivana. Temperature koje možemo očekivati zimi su uvek slične Å”to podjednako važi i za letnje temperature. I ne samo to, već su i oscilacije temperature između dana i noći prilično konstantne. Prosečna temperature vazduha u Sokobanji, merena na godiÅ”njem nivou je malo viÅ”a od 10 stepeni celzijusa, Å”to nam govori da je temperatura u ovoj banji umerena. Najtopliji mesec kako u celoj zemlji tako i u Sokobanji je svakako juli, koji ima znatno veći broj izrazito toplih dana (od 20 do 30 i viÅ”e stepeni celzijusa). Takozvani tropski dani podrazumevaju dane kada je temperature vazduha iznad 30 °C kojih ima na godiÅ”njem nivou samo 19. Za razliku od tropskih dana najhladnijih dana na godiÅ”njem nivou ima mnogo viÅ”e, prosečno 92.

Najhladniji mesec, sa najviÅ”e mraznih dana je svakako januar kada je prosečna temperatura oko -2 °C. Sve navedene odlike nam govore da u Sokobanji klima spada u umereno kontinentelnu.
Ā 

Padavine i insolacija

Kako bi vreme odmora u Sokobanji prilagodili svojim afinitetima dobro je znati da je prosečna vrednost padavina 677 mm i da je mesec sa najviÅ”e sunčanih dana jul sa čak 247 časova sunca a sa najmanje sunčanih dana decembar. NajviÅ”e padavina ima u maju, junu i novembru dok su meseci sa najmanje padavina januar i oktobar. Imajući u vidu ove podatke biće lako odrediti koji je najbolji period godine za VaÅ”u posetu Sokobanji u zavisnosti od ličnih želja i preferenci.
Ā 

Vetrovitost

Vetrovi izrazitije jačine su retki u Sokobanji, najčeŔće su blagiĀ  i iz južnog, zapadnog i istočnog pravca. Leti su u vidu povetarca sa potrebnom svežinom i umereno nadražajnim uticajem na organizam.
Ā 
Jonizacija vazduha Sokobanje je visoka zbog čistoće vazduha, vedrine atmosfere i radioaktivnih emenacija izvora mineralne vode. Negativna jonizacija, naelektrisanost vazduha, ima sigurno osetan uticaj na smanjenje nervne osetljivosti, a i povoljan uticaj kod niza hroničnih oboljenja.

Vetar je jedan od važnih činilaca klime koji ima uticaja i na druge klimatske faktore a definiÅ”emo ga kao strujanje vazduÅ”nih masa. Upravo to strujanje vazduha utiče najviÅ”e na temperaturu vazduha znatno je smanjujući. Ne treba zanemariti ni pojam sve prisutniji u meteoroloÅ”koj prognozi tzv. subjektivni osećaj, koji pod uticajem vetra čini da osećamo kao da je mnogo hladnije nego Å”to bi se očekivalo za najavljenu temperaturu.

Geografski položaj koji Sokobanja ima čini da je sa severa, severozapada i jugoistoka prilično zaÅ”tićena od vetrova rasporedom planina Ozren, Rtanj i Bukovik na ovom pravcu, koje je zaklanjaju od jakih vazduÅ”nih strujanja. Zbog rasporeda planina u ovom području se najčeŔće srećemo sa vetrovima koji duvaju iz pravca istoka, zapada i jugozapada čemu doprinosi i tok reke Moravice koja teče od zapada ka istoku čime otvara put vazduÅ”nim strujanjima da dopru do Sokobanje. Ono Å”to posebno doprinusi zdravlju i čistom vazduhu je i prisutnost specifične ruže vetrova u ovom području.

Generalno, klima je pod uticajem kontinentalnih vazduÅ”nih strujanja, mada treba imati u vidu da su ovde primetna dva tipa klime: u nižim delovima, u samoj Sokobanji, nema mnogo vetrova i insolacija je veća, dok se na viÅ”im delovima kao Å”to su padine planina osećaju jača vazduÅ”na strujanja, vazduÅ”ni pritisak je niži a infracrveno zračenje znatno jače. Mikroelementi klime koji utiču na to da je Sokobanja idealna za rehabilitaciju i rekreaciju su: Å”umska vegetacija, raspored voda i izvora na celom području i raspored planina koje je okružuju.
Ā 

Vlažnost vazduha

Ā 
Pored temperature i vlažnost vazduha je veoma bitna za ocenu klime. Vlažnost vazduha u Sokobanji kreće se od umereno suvog do umereno vlažnog vazduha. Ovako blaga kolebanja vlažnosti vazduha imaju jako povoljan uticaj, kako na tegobe disajnih organa tako i na reumatične i nervno vegetativne smetnje.
Ā 
Ā