Između fotelja od osamdeset hiljada i fasada koje vežbaju slobodan pad

Između fotelja od osamdeset hiljada i fasada koje vežbaju slobodan pad

You are currently viewing Između fotelja od osamdeset hiljada i fasada koje vežbaju slobodan pad

Dok se februarsko sunce lenjo proteže preko Mermera, glumeći proleće sa svojih varljivih dvanaest stepeni, prosečan žitelj naše kotline nalazi se u procepu između kosmičke lepote Rtnja i prizemne gravitacije sokobanjskog građevinarstva. Naš čuveni mermer, taj banjski podijum za špacirung, danas ne služi samo za pokazivanje novih kaputa, već i kao poligon za izbegavanje automobila koji se isparkiravaju unazad sa elegancijom pijanog slona. Dok policija apeluje na oprez, mi se pitamo da li je mrtvi ugao postao zvanična urbanistička zona, jer se na pešačkim prelazima i raskrsnicama parkira tako suvereno, kao da je svaka „mečka“ dobila tapiju na trotoar direktno od kneza Miloša. Vazduh je čist, kažu, ali u njemu lebdi miris memle iz školskih sala i strepnja roditelja koji, umesto u dnevnik, gledaju u nebo, moleći se da preostali delovi fasade na „staroj školi“ zadrže status kvo bar dok ne prođe veliki odmor.

Istovremeno, u paralelnom univerzumu opštinskih tendera i vizionarskih projekata, procvetao je Inovacioni centar, taj naš digitalni hram u bivšem Vatrogasnom, gde se fotelje od osamdeset i kusur hiljada dinara i konferencijski stolovi vredni kao manji plac na Ozrenu baškare pod krovom koji, u znak solidarnosti sa narodom, povremeno prokišnjava. Dok se za catering i restoranske usluge nacionalne kuhinje raspisuju nabavke sa preciznošću hirurga, naša deca u salama udišu istoriju u obliku vlage, a opozicija traži hitne sednice kao da će se bezbednost javnih objekata rešiti jednim skupštinskim kvorumom. Banjska Inicijativa gori od komentara o „Bambus“ autobusima koji se kvare čim osete miris klisure, ostavljajući putnike da se „pretovaruju“ u Subotincu kao džakovi krompira, dok se lokalni hroničari pitaju da li je ona čuvena očna lekarka sa veterinarskim metodama zapravo jedina koja vidi kuda ovaj brod plovi, ili je i ona negde na terenu, zauzeta važnijim poslovima.

Ipak, duh Banje ne daju oni koji se znoje na terenu i planini. Dok se u sportskoj hali klinci iz Knjaževca, Zaječara i naše Sokobanje jure za futsal loptom, podsećajući nas da su devojčice i dečaci jedina prava investicija koja ne prokišnjava, Omladinski košarkaški klub obeležava pola veka postojanja. Pedeset godina košarke, onog istinskog banjskog basketa koji je preživeo i gore od promašenih fasada, dokaz je da se na Mermeru još uvek ceni dobar pas više od dobrog tendera. Naši planinari iz kluba „Ozren“ ne haju za minuse; oni su osvojili Trem dok smo mi ostali po kafanama debatom rešavali pitanje svetskog poretka, a već se spremaju za Babu i Pećinu Poricu. To su ti naši heroji koji znaju da se do vrha ne stiže liftom, nego tabananjem, bez obzira na to da li ti je đon na popustu uz „sport klub“ karticu ili ne.

Za dušu se, kao i uvek, brine kulturna elita koja još uvek nije zamenila knjige za bitkoine. Narodna biblioteka „Stevan Sremac“ donela je u našu čaršiju Vukovu nagradu, podsećajući nas da kultura u Sokobanji nije samo prigodno sečenje kolača za Savindan, već decenije ozbiljnog rada. Dok se upisuju novi članovi u Pozorište mladih, a ženski crkveni hor slavi Svetu Kseniju, ekolozi iz SED-a nam serviraju vesti koje zvuče kao naučna fantastika – u Sesalačkoj pećini otkrivena je gljiva potpuno nepoznata nauci. Možda ta gljiva, pronađena na slepom mišu, krije tajnu kako preživeti u mraku i vlagi, što bi bila idealna obuka za naše đake u staroj školi. Uz 67 prikupljenih jedinica krvi u poslednjoj akciji Crvenog krsta, jasno je da Banja još uvek ima srca, čak i kad joj je fasada ozbiljno načeta, a mostovi sačuvaj bože.

Na kraju, dok Moto klub „Falcons“ daruje bicikl prvoj bebi u opštini, maloj Tari iz Trubarevca, ostaje nam nada da će ona, kad odraste, moći da se vozi po asfaltu bez rupa i da će joj jedina briga biti da li je Rtanj danas pod kapom ili nije. Do tada, čuvajte se automobila koji idu unazad, jer je to, izgleda, jedini smer u kojem se u nekim kancelarijama trenutno razmišlja.