Èeška elektroenergetska kompanija ÈEZ, jedna od najmoćnijih u Evropi,
zainteresovana je za kupovinu zaječarskih rudnika uglja "Lubnica" i
"Bogovina", kao i sokobanjskog ležišta "Soko", koji posluju u sistemu
JP "Podzemna eksploatacija uglja". Njihov plan je da izgrade i termolektranu, snage 350
megavata.
ÈEŠKA elektroenergetska kompanija ÈEZ, jedna od najmoćnijih u Evropi, zainteresovana je za kupovinu zaječarskih rudnika uglja "Lubnica" i "Bogovina", kao i sokobanjskog ležišta "Soko", koji posluju u sistemu JP "Podzemna eksploatacija uglja". Njihov plan je da, ukoliko im država omogući kupovinu tih rudnika, izgrade i termolektranu, snage 350 megavata, u čije bi podizanje investirali oko 400 miliona evra – saznaju "Novosti".
– Predstavnici ÈEZ su nedavno boravili u Zaječaru i preneli nam svoju zainteresovanost za taj posao – potvrdio je našu informaciju Boško Ničić, gradonačelnik Zaječara. – Njihova je namera da, ukoliko uspeju da kupe rudnike i dobiju sve neophodne dozvole, termoelektranu sagrade izmeðu Sokobanje i Zaječara.
I Dimitrije Lukić, predsednik opštine Sokobanja, potvrdio nam je da su predstavnici ÈEZ obišli rudnik "Soko", gde su sa poslovodstvom tog ležišta razgovarali o njegovoj privatizaciji i izgradnji termoelektrane.
– Sokobanji bi bilo od najveće važnosti da rudnik uglja "Soko" dobije vlasnika kao što je ÈEZ, kao i da se na pola puta izmeðu nas i Zaječara izgradi termoelektrana – podvukao je Lukić. – Ipak, konačnu reč o realizaciji tog posla daće Vlada Srbije.
Ranija strategija privatizacije JP "Podzemna eksploatacija uglja", u čijem sastavu posluju "Ibarski rudnici", kod Baljevca, zaječarska ležišta "Lubnica", "Vrška čuka" i "Bogovina", "Soko" iz Sokobanje, rakovički "Rembas", "Jasenovac", kod Krepoljina, "Aleksinački rudnici" i sjenički "Štavalj", predviðala je da se svi ovi rudnici privatizuju kao jedinstvena celina.
Takoðe, bilo je predviðeno i da se, u slučaju uspešne privatizacije, dugovi ovog preduzeća od 80 miliona evra otpišu, dok bi novi vlasnik bio u obavezi da u modernizaciju proizvodnje investira 30 miliona evra. Meðutim, za ovaj model vlasničke transformacije nije bilo suštinski zainteresovanih kupaca. Zbog toga je u toku izrada nove strategije privatizacije ovih rudokopa, u kojima su zaposlena 4.263 radnika.
REKORDNA ZARADA
ÈeŠki poludržavni elektroenergetski gigant ÈEZ ostvario je prošle godine rekordnu zaradu od 1,69 milijardi evra.
ÈEZ je ranije procenjivao da će prošlogodišnja zarada biti još veća. Takav rezultat je, ipak, sprečilo masivno pojeftinjenje električne energije od jeseni prošle godine, pošto ÈEZ tako dobre poslovne rezultate ima zahvaljujući i stalnim poskupljenjima struje. ÈEZ će isplatiti i rekordne dividende od 642 miliona evra, ali veći deo pripada državi.
Srodne teme:
