Uspon srpskog turizma

Uspon srpskog turizma

{mosimage}Devizni prihod od turizma ove godine u Srbiji premašiće pola milijarde dolara, što se nije dogodilo skoro dve decenije unazad. Prve procene ukazuju da će sa prošlogodišnjih 409 miliona dolara biti premašena magična granica od 500 miliona, tako da je vrlo realno da do kraja godine Srbija prihoduje izmeưu 550 i 560 miliona dolara od turizma. Izvesno je da će na današnji Svetski dan turizma – 27. septembar, Srbija biti jedna od zemalja koje su ostvarile najveći rast prihoda od turizma u toku jedne kalendarske godine.

Devizni prihod od turizma ove godine u Srbiji premašiće pola milijarde dolara, što se nije dogodilo skoro dve decenije unazad. Prve procene ukazuju da će sa prošlogodišnjih 409 miliona dolara biti premašena magična granica od 500 miliona, tako da je vrlo realno da do kraja godine Srbija prihoduje izmeưu 550 i 560 miliona dolara od turizma.

Izvesno je da će na današnji Svetski dan turizma – 27. septembar, Srbija biti jedna od zemalja koje su ostvarile najveći rast prihoda od turizma u toku jedne kalendarske godine.

Da je tako potvrưuju podaci za sedam meseci. Broj noćenja stranaca u Srbiji veći je za 26 odsto. Iz svih zemalja, izuzev Crne Gore, svi turistički centri beleže visoke stope rasta dolazaka gostiju. Jedino je Vrnjačka Banja zabeležila smanjenu posetu stranaca. U Beogradu je stranaca bilo više za 27 odsto. Novi Sad ima još bolji rezultat. Srpska Atina je ugostila čak 46 odsto više stranaca nego od početka januara do kraja jula 2006. Ali, apsolutni rekorder je Niš. U ovom gradu je boravilo čak 170 odsto više stranaca nego u istom periodu prethodne godine.

U Srbiji se menja i struktura gostiju. Prema poslednjim pokazateljima, gotovo svaki treći gost dolazi iz inostranstva. I dalje prva četiri mesta drže posetioci iz zemalja bivše Jugoslavije, a potom Nemci, Italijani i Britanci. Posle njih su graưani Makedonije, a listu „top deset” zaključuju Rusi i Austrijanci.

Tokom proteklog leta u „špicu sezone” dnevno je u Srbiji boravilo 95.000 gostiju, a najprijatnije iznenaưenje je Sokobanja, koja obeležava 170 godina organizovanog turizma. Letos je više sedmica beležila veću posetu i od najjačeg konkurenata – Zlatibora i Vrnjačke Banje.

Da bi se nastavilo s ovako dobrim rezultatima neophodna su i velika ulaganja u razvoj turističkih objekata, ali i u prilazne puteve i druge sadržaje. Pored 11 master planova razvoja turističkih centara, Vlada Srbije je nedavno odobrila paket investicija namenjen ulaganjima u infrastrukturu turističkih mesta.

Najviše sredstava biće uloženo u razvoj Stare planine – čak 224, 7 miliona dinara. Novac će u budući kapitalni prostor srpskog turizma biti uložen u gradnju trafo-stanica, sistema za vodosnabdevanje i prečišÄ‡avanje voda, zatim asfaltiranje puteva, kao i u planove i studije opravdanosti za pojedine projekte.

Drugi veliki investicioni projekat turizma predstavlja obnova Palića, a 156,5 miliona dinara biće uloženo za rekonstrukciju simbola ovog mesta – Velike terase i kanalizacionih sistema.

Više od 53 miliona dinara biće uloženo u Gornje i Donje Podunavlje, a na listi radova naći će se i završetak puta do sve popularnijeg arheološkog lokaliteta – Viminacijuma. Za osvetljenje u Resavskoj pećini biće izdvojeno 12 miliona dinara, dok će na Zlatiboru 11 miliona dinara biti uloženo za trafo-stanicu na Torniku i turističku stazu.

Sokobanju očekuje ureưenje ulica i postavljanje turističke signalizacije, a za ove poslove biće uloženo 11,5 miliona dinara, dok će za radove na Vlasini biti izdvojeno osam miliona dinara. Za „Park prirode Golija” na istoimenoj planini biće uloženo 3,5 miliona dinara.

 

Stacionar

 

Ceh u inostranstvu 350 miliona dolara

Prošle godine turizam Srbije ostvario je suficit u robnoj razmeni sa inostranstvom. Prema podacima Narodne banke Srbije, on je iznosio 88,9 miliona dolara. Budući da je lane naš devizni prihod od turizma iznosio 409 miliona dolara, lako je izračunati da su naši graưani na putovanja po svetu potrošili 320 miliona dolara.

Prema nekim procenama, broj paket aranžmana za inostranstvo ovog leta bio je veći u odnosu na prošlu godinu za pet do osam procenata. U tom slučaju ove godine ćemo na putovanja „po raznim inostranstvima” potrošiti, najverovatnije, više od 350 miliona dolara.

Darko Knežević