{mosimage}Devizni prihod od turizma ove godine u Srbiji premašiÄe pola milijarde dolara, što se nije dogodilo skoro dve decenije unazad. Prve procene ukazuju da Äe sa prošlogodišnjih 409 miliona dolara biti premašena magiÄna granica od 500 miliona, tako da je vrlo realno da do kraja godine Srbija prihoduje izmeưu 550 i 560 miliona dolara od turizma. Izvesno je da Äe na današnji Svetski dan turizma – 27. septembar, Srbija biti jedna od zemalja koje su ostvarile najveÄi rast prihoda od turizma u toku jedne kalendarske godine.
Devizni prihod od turizma ove godine u Srbiji premašiÄe pola milijarde dolara, što se nije dogodilo skoro dve decenije unazad. Prve procene ukazuju da Äe sa prošlogodišnjih 409 miliona dolara biti premašena magiÄna granica od 500 miliona, tako da je vrlo realno da do kraja godine Srbija prihoduje izmeưu 550 i 560 miliona dolara od turizma.
Izvesno je da Äe na današnji Svetski dan turizma – 27. septembar, Srbija biti jedna od zemalja koje su ostvarile najveÄi rast prihoda od turizma u toku jedne kalendarske godine.
Da je tako potvrưuju podaci za sedam meseci. Broj noÄenja stranaca u Srbiji veÄi je za 26 odsto. Iz svih zemalja, izuzev Crne Gore, svi turistiÄki centri beleže visoke stope rasta dolazaka gostiju. Jedino je VrnjaÄka Banja zabeležila smanjenu posetu stranaca. U Beogradu je stranaca bilo više za 27 odsto. Novi Sad ima još bolji rezultat. Srpska Atina je ugostila Äak 46 odsto više stranaca nego od poÄetka januara do kraja jula 2006. Ali, apsolutni rekorder je Niš. U ovom gradu je boravilo Äak 170 odsto više stranaca nego u istom periodu prethodne godine.
U Srbiji se menja i struktura gostiju. Prema poslednjim pokazateljima, gotovo svaki treÄi gost dolazi iz inostranstva. I dalje prva Äetiri mesta drže posetioci iz zemalja bivše Jugoslavije, a potom Nemci, Italijani i Britanci. Posle njih su graưani Makedonije, a listu „top deset” zakljuÄuju Rusi i Austrijanci.
Tokom proteklog leta u „špicu sezone” dnevno je u Srbiji boravilo 95.000 gostiju, a najprijatnije iznenaưenje je Sokobanja, koja obeležava 170 godina organizovanog turizma. Letos je više sedmica beležila veÄu posetu i od najjaÄeg konkurenata – Zlatibora i VrnjaÄke Banje.
Da bi se nastavilo s ovako dobrim rezultatima neophodna su i velika ulaganja u razvoj turistiÄkih objekata, ali i u prilazne puteve i druge sadržaje. Pored 11 master planova razvoja turistiÄkih centara, Vlada Srbije je nedavno odobrila paket investicija namenjen ulaganjima u infrastrukturu turistiÄkih mesta.
Najviše sredstava biÄe uloženo u razvoj Stare planine – Äak 224, 7 miliona dinara. Novac Äe u buduÄi kapitalni prostor srpskog turizma biti uložen u gradnju trafo-stanica, sistema za vodosnabdevanje i preÄišÄavanje voda, zatim asfaltiranje puteva, kao i u planove i studije opravdanosti za pojedine projekte.
Drugi veliki investicioni projekat turizma predstavlja obnova PaliÄa, a 156,5 miliona dinara biÄe uloženo za rekonstrukciju simbola ovog mesta – Velike terase i kanalizacionih sistema.
Više od 53 miliona dinara biÄe uloženo u Gornje i Donje Podunavlje, a na listi radova naÄi Äe se i završetak puta do sve popularnijeg arheološkog lokaliteta – Viminacijuma. Za osvetljenje u Resavskoj peÄini biÄe izdvojeno 12 miliona dinara, dok Äe na Zlatiboru 11 miliona dinara biti uloženo za trafo-stanicu na Torniku i turistiÄku stazu.
Sokobanju oÄekuje ureưenje ulica i postavljanje turistiÄke signalizacije, a za ove poslove biÄe uloženo 11,5 miliona dinara, dok Äe za radove na Vlasini biti izdvojeno osam miliona dinara. Za „Park prirode Golija” na istoimenoj planini biÄe uloženo 3,5 miliona dinara.

Ceh u inostranstvu 350 miliona dolara
Prošle godine turizam Srbije ostvario je suficit u robnoj razmeni sa inostranstvom. Prema podacima Narodne banke Srbije, on je iznosio 88,9 miliona dolara. BuduÄi da je lane naš devizni prihod od turizma iznosio 409 miliona dolara, lako je izraÄunati da su naši graưani na putovanja po svetu potrošili 320 miliona dolara.
Prema nekim procenama, broj paket aranžmana za inostranstvo ovog leta bio je veÄi u odnosu na prošlu godinu za pet do osam procenata. U tom sluÄaju ove godine Äemo na putovanja „po raznim inostranstvima” potrošiti, najverovatnije, više od 350 miliona dolara.
