Manje zvezdica, isti problemi: šta Sokobanja dobija, a šta rizikuje odricanjem od prve kategorije

Manje zvezdica, isti problemi: šta Sokobanja dobija, a šta rizikuje odricanjem od prve kategorije

aero sokobanja
aero sokobanja

Retko se dešava da se jedno mesto svojevoljno odrekne zvezdice. Destinacije se obično bore za viši rang, lobiraju, ispunjavaju kriterijume. Sokobanja je ove jeseni uradila suprotno – i time otvorila pitanje koje prevazilazi samu taksu: da li je niža kategorija na papiru rešenje, ili samo lek protiv bolova?

Šta se tačno dogodilo

Rešenje kojim je Sokobanja imala status turističkog mesta prve kategorije isteklo je 12. septembra 2026. Opština nije podnela zahtev za ponovnu kategorizaciju. Prema zvaničnom obrazloženju, odluka je doneta posle razgovora predstavnika lokalne samouprave, Turističke organizacije Sokobanja, stanodavaca, hotelijera i članova grupe Banjska inicijativa, a cilj je smanjenje finansijskih obaveza onih koji žive od turizma.

Opština pritom naglašava da promena kategorije ne znači da Sokobanja ne ispunjava turističke kriterijume – reč je, kažu, o administrativnoj odluci radi lakšeg poslovanja.

Šta se menja za stanodavce

Najkonkretnija promena tiče se domaće radinosti:

  • godišnji paušalni iznos boravišne takse za fizička lica koja izdaju smeštaj trebalo bi da padne sa 3.300 na 1.300 dinara po ležaju;
  • ukupne poreske obaveze pružalaca usluga smeštaja, prema najavama, biće manje za oko 50 odsto.

Za domaćina sa deset ležaja to je razlika od 20.000 dinara godišnje samo na taksi. U sezoni koja nije bila laka, to nije zanemarljivo.

Šta se menja za goste

Vlada Srbije je 17. septembra usvojila novu Uredbu o najvišem i najnižem iznosu boravišne takse, koja se primenjuje od 15. oktobra 2026. Iznos po noćenju zavisi upravo od kategorije mesta:

Kategorija mesta Boravišna taksa po noćenju
Prva 190 – 240 dinara
Druga 150 – 200 dinara
Treća 110 – 170 dinara
Četvrta 90 – 140 dinara

Drugim rečima, gost koji dolazi u Sokobanju trebalo bi da plati nešto nižu taksu nego da je mesto zadržalo prvu kategoriju. Tačan iznos utvrdiće opština u okviru raspona za kategoriju u koju bude razvrstana.

Brojke koje objašnjavaju odluku

Odluka nije pala u vakuumu. Prema podacima koje je objavila Politika, Sokobanja je u prvih sedam meseci 2026. ostvarila više od 218.000 noćenja, što je oko 9,5 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Pad je najizraženiji kod domaćih gostiju, dok je broj noćenja stranaca porastao za više od devet odsto. Banja raspolaže sa procenjenih 12.000 do 15.000 kreveta.

Tu je i priča o vaučerima. Prema analizi portala Nova ekonomija, broj iskorišćenih vaučera u Sokobanji pao je sa 51.600 u 2023. na 20.197 u 2024., pa na svega 6.632 u 2025. (do septembra). Vaučeri su, po rečima predsednika opštine Miodraga Nikolića, u jednom trenutku činili oko 20 odsto ukupnog turističkog prometa. Kad se taj oslonac povuče, kapaciteti ostaju – a gosti ne dolaze sami od sebe.

U razgovoru za Politiku, Aleksandar Seničić iz turističke asocijacije YUTA ukazuje da kategorisani privatni smeštaj plaća više od konkurencije u mestima niže kategorije, a da to nije praćeno osetnom razlikom u cenama koje gost može da prihvati – uz napomenu da Sokobanja ima i infrastrukturne probleme.

Druga strana medalje

Lokalna javnost odluku ne prima jednoglasno. U banjskim razgovorima čuje se da je „prva kategorija lepa na papiru, a druga u kasi”, ali i pitanje: ako spuštamo kategoriju da bismo spustili račun, šta smo uradili da bi kategorija bila zaslužena?

Građansko udruženje Banjska inicijativa, nastalo kao reakcija na ubrzanu gradnju u banji, već duže upozorava na posledice razvoja bez jasne strategije: nestašice vode u letnjim mesecima, nestanke struje, manjak parkinga, oštećene puteve i klizišta. Udruženje je još u maju 2025. predalo opštini peticiju za hitno povećanje bezbednosti u Ulici Svetog Save, od zgrade opštine do Taša.

Iz te perspektive, odricanje od prve kategorije ne rešava suštinu – ono samo usklađuje papir sa realnošću koju meštani i gosti već vide.

Pitanja koja ostaju otvorena

  1. Manje takse – manje para za promociju. Boravišna taksa je prihod koji se vraća u razvoj turizma. Ako se prihod od nje smanji, kako će se finansirati promocija u trenutku kada domaći gosti odlaze?
  2. Subvencije i projekti. Pojedini programi podrške i investicioni fondovi vrednuju status destinacije. Da li će niža kategorija otežati konkurisanje?
  3. Imidž. Strani gosti rastu. Hoće li „druga liga” na papiru uticati na pozicioniranje Sokobanje na tržištima na kojima tek gradi ime?
  4. Plan za povratak. Da li postoji jasan plan – infrastruktura, sadržaji, kvalitet usluge – posle kog bi Sokobanja ponovo zatražila prvu kategoriju, ovaj put sa pokrićem?

Umesto zaključka

Olakšica za domaćine je stvarna i u ovom trenutku dobrodošla. Ali kategorija nije samo stavka u poreskoj prijavi – ona je i obećanje gostu. Sokobanja ne gubi vazduh, Ozren, Moravicu ni Soko-grad time što ima zvezdicu manje. Gubi je samo ako sledeće godine ne iskoristi uštedu da popravi ono zbog čega je ta zvezdica bila teška.

Turistička organizacija Sokobanja do objavljivanja teksta Politike nije dala komentar. Naš portal će objaviti njihov stav čim ga dobijemo.


Izvori: Politika (30. 9. 2026), Una.rs, Telegraf Biznis, Nova ekonomija, Uredba o najvišem i najnižem iznosu boravišne takse (Vlada RS, 17. 9. 2026).