{mosimage}Srbiji će trebati 20 do 30 godina da bi dostigla Evropski standard u oblasti odlaganja i upravnja čvrstim otpadom i otpadnim vodama, rečeno je na regionalnoj konferenciji "Životna sredina Evrope" u Privrednoj komori Srbije. Predsednik organizacije "Ambasadori sredine" Anðelka Mihajlov rekla je da Srbija ne poseduje ni 10% zakonskih regulativa o zaštiti životne sredine. Na sastanku je bilo je reči o pozitivnim iskustvima prostornog i urbanističkog planiranja u strategiji lokalnog održivog razvoja opština Smederevska Palanka, Sokobanja, Lazarevac i Aleksinac.
"U vreme kada se obeležava svetski Dan životne sredine, pokušavamo da stvorimo viziju o održivom razvoju, viziju usmerenu ka regionalnoj saradnji u ovoj oblasti i viziju o životnoj sredini na svetskom nivou", istakla je prof.dr Anðelka Mihajlov, predsedavajući Treće regionalne konferencije "Životna sredina ka Evropi" – EnE07, koja se održava u Privrednoj komori Srbije u organizaciji nevladine organizacije u programu UN "Ambasadori životne sredine", Odbora za zaštitu životne sredine i održivi razvoj PKS i Udruženja za upravljanje čvrstim otpadom Srbije. Srbija ima šansi da kroz evropske vrednosti promoviše zdravu životnu sredinu i da uključi veliki broj mladih zapošljavanjem u ovom sektoru. U poslednjih pet godina u Srbiji postoji tek 20-tak ljudi koji su profesionalno, kao akademci, magistri i doktori nauka, uključeni u programe zaštite životne sredine, a potrebno je oko 2.000 mladih kadrova za ovaj važan sektor čije su perspektive poznate u procesu evropskih integracija Srbije.
Anðelka Mihajlov je najavila i da će se u oktobru održati panevropska ministarska konferencija na temu "Životna sredina za Evropu", koja će okupiti oko 4.000 eksperata iz vladinog i nevladinog sektora o životnoj sredini na svetskom nivou. Prema rečima državnog sekretara za zaštitu životne sredine Miladina Avramova, novi zakonski projekti biće usklaðeni sa evropskim propisima u ovoj oblasti, a novoosnovamo Ministarstvo ekologije treba da odgovori svim tim zahtevima, stavljajući poseban akcenat na ulogu mladih.
{mosimage}U uvodnom delu učesnicima se obratio bivši ambasador Norveške i šef misije OEBS-a Hans Ola Urstad, koji je potencirao važnost donošenja odgovarajuće zakonske regulative kako bi ova oblast bila ureðena u skladu sa evropskim standardima, s obzirom na potencijalne ekološke katastrofe. Kanadska iskustva u ovoj oblasti preneo je ambasador Robert Mek Dugal, koji je rekao da je 1.400 mladih ljudi u Kanadi našlo zaposlenje u oblasti sekundardnih sirovina prema programu koji sprovodi vlada, koja je pripremila i vodič za upravljanje ambalažnim otpadom, koji koristi malim i srednjim preduzećima, ali pri ovome svakako valja imati na umu da postoji odgovornost svakog pojedinca, što podrazumeva već izgraðenu svest o deponovanju otpada.
Sekretar Odbora PKS mr Dušan Stokić podsetio je da je Komora danas, više nego ikada ranije, prepoznala interes privrede, posebno u sektoru MSP za oblast zaštite životne sredine. Uspostavljena je partnerska saradnja sa svim najznačajnijim akterima na državnom nivou, sa ciljem da se razviju neophodni projekti zaštite životne okoline, kao i da se podstakne lokalni razvoj. Konačno se mora prihvatiti stav da oblast zaštite životne sredine nije trošak, već investicija budućnosti. Srbiju u ovom segmentu očekuju investicije od preko četiri milijarde evra koje treba namenski iskoristiti u procesu pridruživanja EU, i to u komunalnu infrastrukturu, izgradnju neophodnih institucija kao što su recimo katastri zagaðivača, kao i u neophodnu regulativu koja će naći primenu u svakodnevnoj praksi. Slovenija je za ove namene odredila oko 2,7 milijarde evra, a Poljska preko četiri milijarde, napomenuo je Stokić.
Treća regionalna konferencija "Životna sredina ka Evropi" tematski je podeljena na dve oblasti: Mladi i održivi razvoj i životna sredina i Mogući pravci upravljanja ambalažnim otpadom.
U prvom delu predstavljen je Idejni projekat objekta Agencije za zaštitu životne sredine grada Beograda, zatim projekat – planiranje razvoja turizma nacionalnog parka Kopaonik kao osnove održivog razvoja, posebno je dat osvrt na strategiju razvoja turizma Srbije, a bilo je reči o pozitivnim iskustvima prostornog i urbanističkog planiranja u strategiji lokalnog održivog razvoja opština Smederevska Palanka, Sokobanja, Lazarevac i Aleksinac. Predstavljen je i projekat za asistenciju pri uvoðenju standarda JUS ISO 14000 pomoću vrednovanja učinka zaštite životne sredine.
Inače, Sokobanjski LEAP (Local enviromental ecological plan – Lokalni ekološki akcioni plan) o kome smo još ranije pričali dobio je pohvalu 22. maja 2007. god. od strane Organizacije "Ambasadori životne sredine". Organizacija je dodelila priznanje u oblasti zaštite životne sredine mladim liderima i opštinama za doprinosu održivom razvoju zaštite životne sredine.
Dodeljivanje priznanja liderima budućnosti u oblastima održivog razvoja i životne sredine obavljeno je u Beogradu, 22. maja na Svetski dan biodiverziteta . Priznanje je uručeno predsedniku opštine Miliši Diniću. Inače, netaknuta priroda, visoka ekološka svest stanovništva i nepostojanje industrijskih objekata i zagadjivača životne sredine omogućili su sokobanjskoj opštini da 1992. godine postane prva ekološka opština u Srbiji.
{mospagebreak title=Raubovanje resursa}
Raubovanje resursa
U Srbiji je potisnuto tržište prirodnog kapitala tako da se resursi raubuju kao jeftini i ničiji, dostupni kapitalizaciji koja izbegava nadoknade državi, uvećavajući vlastiti profit
Tek negde sa početka juna javnost u Srbiji se intenzivno okrene problemima životne sredine. Verovatno bi i to izostalo da se ne obeležava 5. jun, Svetski dan zaštite životne sredine pa se problemi našeg životnog prostora stidljivo guraju meðu teške i „zemaljske” muke države Srbije.
{mosimage}Već po pravilu, politička elita „odradi” praznik po podsetniku (protokolu) podreðenih činovnika saopštenjima i državničkom brigom za buduće generacije i život na planeti. Miksovane izjave sadrže svega pomalo: klimatske promene, ekologija u gradovima, komunalni otpad, priključenje Evropskoj uniji. Ima tu i obavezujuće ikonografije, sadnje stabala i čišćenja gradskih izletišta.
I to nam treba ali je nedovoljno pa izostaje orkestrirana i voðena akcija snažnog iskoraka ka utemeljenju ekološke dimenzije u voðenju državnih poslova.
Kao doprinos novoj civilizacijskoj paradigmi u traganju za ekološkim u državi, u Beogradu je održana konferencija sa meðunarodnim učešćem na temu „Životna sredina ka Evropi” u organizaciji nevladine organizacije „Ambasadori životne sredine”
{mospagebreak title=Pomoć Vlade SAD Sokobanji }
VLADA SAD PODRŽAVA OPŠTINU SOKOBANJA U PROMOCIJI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I EKONOMSKOG RAZVOJA
Narod Sjedinjenih Država, preko Američke agencija za meðunarodni razvoj (USAID) a kroz Program revitalizacije zajednica demokratskim delovanjem (CRDA), ostvario je partnerstvo sa opštinom Sokobanja radi izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP) koji će obezbediti solidnu osnovu za istraživanje turističkih potencijala ovog kraja.
Opština Sokobanja, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Srbiji, proglašena je "ekološkom opštinom" još 1992. godine. LEAP ima za cilj da se nadogradi ovu reputacije putem unapreðenja životne okoline kroz planiranje na opštinskom nivou i poboljšanje menadžmenta lokalnih prirodnih resursa, istovremeno razvijajući ekoturizam i lokalnu ekonomiju.
Vlada SAD podržava opštinu Sokobanja u promociji zaštite životne sredine i ekonomskog razvoja Beograd, 11. februara 2005 – Narod Sjedinjenih Država, preko Američke agencija za meðunarodni razvoj (USAID) a kroz Program revitalizacije zajednica demokratskim delovanjem (CRDA), ostvario je partnerstvo sa opštinom Sokobanja radi izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP) koji će obezbediti solidnu osnovu za istraživanje turističkih potencijala ovog kraja. Opština Sokobanja, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Srbiji, proglašena je "ekološkom opštinom" još 1992. godine. LEAP ima za cilj da se nadogradi ovu reputacije putem unapreðenja životne okoline kroz planiranje na opštinskom nivou i poboljšanje menadžmenta lokalnih prirodnih resursa, istovremeno razvijajući ekoturizam i lokalnu ekonomiju.
Tokom februara, USAID-ov CRDA partner organizacija CHF Internešnl (CHF International) i opština Sokobanja organizovaće seminare sa ciljem skretanja pažnje graðana i lokalnih institucija kao što su opštinske vlasti, mediji, lokalni biznisi, nevladine organizacije, škole, itd. na postojeće probleme sa životnom sredinom, uključujući i važnost učešća graðana u zaštiti čovekove okoline. Sedamdesetoro učesnika se očekuje na seminarima, koji će kulminirati održavanjem konferencije 4. marta sa ciljem odreðivanja sastava Radne grupe za izradu LEAP-a. Radna grupa će u partnerstvu sa ekspertima iz firme "Eco Dimec" iz Valjeva, pripremiti konačan nacrt strateškog dokumenta, čiji je završetak planiran za kraj novembra 2005. godine.
Američki narod je preko USAID-a i CRDA programa uložio preko 8,400 dolara za podršku LEAP projektu, dok je opština učestvovala sa dodatnih 9,900 dolara.
LEAP projekat za opštinu Sokobanja jedan je od 753 USAID-ova CRDA projekta koje CHF Internešnl izvodi u 144 lokalne zajednice u istočnoj i južnoj Srbiji. CRDA je petogodišnji program razvoja civilnog društva koji mobiliše graðane da unaprede kvalitet svojih života, promoviše ekonomski razvoj na lokalnom nivou i gradi poverenje izmeðu graðana i lokalnih vlasti.
Za više informacija u vezi sa projektom LEAP u Sokobanji i sa drugim CRDA aktivnostima u istočnoj i južnoj Srbiji, molimo vas da kontaktirate Jasnu Uzelac-Braunović putem telefona 011/3672 597, 3672 809 or 2660 396, ili putem e-mail-a: juzelac@chfserbia.org, ili posetite veb sajt www.usaid.org.yu i www.sada.usaid.org.yu.
{mospagebreak title=Sprovoðenje LEAPa u Sokobanji }
Lokalni Ekološki Akcioni Plan – LEAP
SO Sokobanja je pristupila izradi Lokalnog Ekološkog Akcionog Plana (LEAP) u januaru 2005. godine.
Cilj ovog dokumenta je da prikaže lokalnu strategiju u zaštiti i unapreðenju životne sredine kao i da pomogne u rešavanju nastalih ekoloških problema na lokalnom nivou. Ovaj dokument izraðen je prema opštoj metodologiji za izradu LEAP-a u zemljama Centralne i Istočne Evrope.
{mosimage}Rešenjem od 31.03.2005. imenovana je Suzana Ðokić, dipl.ekonomista za koordinatora projekta. Nakon toga je formirana Radna grupa koja je sastavljena od predstavnika različitih institucija, organizacija i službi (opštinska uprava, privredni sektor, obrazovne institucije, nevladine organizacije kao i zainteresovani graðani), zatim su formirani tehnički timovi, čiji je zadatak bio da utvrde probleme, definišu ciljeve, pripreme tehničke izveštaje i na kraju da urade akcione planove za prioritetne oblasti.
Do sada su odraðeni tehnički izveštaji i utvrðena je lista prioritetnih problema koja je stavljena na javni uvid, a nakon toga su uraðeni prioritetni ciljevi koji su prethodili izradi akcionioh planova. Sledeći korak je revizija kompletnog dokumenta, od strane konsultanata, koji će kasnije ići na javnu raspravu. Nakon toga sledi usvajanje ovog dokumenta na skupštini i na kraju štampanje dokumenta.
Meðutim, sprovoðenje plana i realizacija zacrtanih ciljeva iz ovog dokumenta pokazaće koliko smo sposobni da pomognemo sami sebi, koliko smo jedinstveni u rešavanju zajedničkih problema koji su stvarani decenijama a koji danas prete svima, čak i generacijama koje treba da ovde stasavaju.
{mosimage}
Narod Sjedinjenih Država, preko Američke agencija za meðunarodni razvoj (USAID), a kroz Program revitalizacije zajednica demokratskim delovanjem (CRDA), ostvario je partnerstvo sa Opštinom Sokobanja radi izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP) koji će obezbediti solidnu osnovu za istraživanje turističkih potencijala ovog kraja, saopštila je juče Ambasada SAD u Beogradu.
SAD su za podršku LEAP projektu obezbedile više od 8.400 dolara, dok je Opština učestvovala sa dodatnih 9.900 dolara.
Tokom februara, partner USAID organizacija CHF Internešnl i Opština Sokobanja organizovaće seminare sa ciljem skretanja pažnje graðana i lokalnih institucija kao što su opštinske vlasti, mediji, lokalni biznisi, nevladine organizacije, škole, itd. na postojeće probleme sa životnom sredinom, uključujući i važnost učešća graðana u zaštiti čovekove okoline. Na seminaru se očekuje sedamdesetoro učesnika, a centralni deo će biti konferencija 4. marta sa ciljem odreðivanja sastava Radne grupe za izradu LEAP. Radna grupa će u partnerstvu sa ekspertima iz firme "Eco Dimec" iz Valjeva, pripremiti konačan nacrt strateškog dokumenta, čiji je završetak planiran za kraj novembra 2005. N.
PROBLEM
Sokobanja is a famous Serbian spa town known as the first official Serbian "eco-municipality”. The area’s potential for the development of sustainable tourism is huge thanks to its natural resources. Increasing environmental awareness among citizens and local decision-makers is a prerequisite for a successful development of tourism in Sokobanja and its 24 communities. One of the priorities stated in the municipality’s Action Plan is the development of Local Environmental Action Plan (LEAP). Due to lack of funds, the municipality of Sokobanja is unable to start developing LEAP by itself.
REŠENJE
The proposed solution includes joint action of authorized representatives of the municipality of Sokobanja and CHF Serbia with the aim of developing, finalizing and adopting LEAP, as a strategic document of the municipality. This action will be taken in order to – improve environmental conditions through municipal planning and management – increase public awareness on environmental issues through early education and training programs – lead to increasing income in the Sokobanja municipality through protection and conservation of natural resources and promotion of tourism in the region – improve the competitiveness of the local economy.
DEJSTVO
{mosimage}This project is related both to the environmental management and economic development pillars of the CRDA program. This is a pilot project – it is expected that other municipalities in the CHF AOR will follow suit and develop Local Environmental Action Plans. If LEAP is implemented on a long-term basis, this will have positive effects on the environment in the municipality. It is a prerequisite for the promotion of the underused tourist potential of Sokobanja. This project meets CHF’s economic criteria – it has the potential to make an economic impact in the municipality of Sokobanja. Eco-tourism has strong market potential in Serbia. Opportunities can be developed further and promoted through initiatives that are carried out in an environmentally sustainable way, involve the local community and protect/ improve quality of life. Such an initiative could lead to the development of Sokobanja as an environmentally oriented center and creating the conditions for a sustainable growth of the tourist sector. The feasibility of the project depends on the determination of officials and clearly demonstrated strategic commitment of the municipality of Sokobanja to develop its potential in order to become an eco-tourism destination. This will contribute to increasing income in Sokobanja by promoting clean, unpolluted environment and improving the competitiveness of the local economy.
KORISNICI
8,416 osoba
DATUM POÈETKA
07.12.2004.
STATUS
Završen
DATUM ZAVRŠETKA
24.07.2006.
TROŠKOVI PROJEKTA
USAID: $9,616
Opština: $11,223
Ukupno: $20,839
