Praznik Preobraženja Gospodnjeg koji će sutra biti
obeležen u pravoslavnim hramovima i domovima je sećanje na dogaðaj
Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje
stradanje i slavu. Veliki
broj pravoslavnih hramova u Srbiji posvećen je ovom prazniku i meðu njima crkva Preobraženja u Sokobanji.
Vašar u Sokobanji biće održan 19. i 20. avgusta. Prvi dan vašara biće
organizovan u centru grada u ulicama: Mitropolita Mihaila, 27. marta i
ulicu Alekse Markišića. Drugi dan vašara biće održan na sportskom
terenu u naselju Podina. Inače, 19. avgust je praznik „Preobraženja“
čije ime nosi matična crkva u Sokobanji.
Praznik Preobraženja Gospodnjeg koji će sutra biti
obeležen u pravoslavnim hramovima i domovima je sećanje na dogaðaj
Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje
stradanje i slavu.
Prema Jevanðeljima, Isus je
treće godine svoje zemaljske propovedi na Tavor poveo svoje učenike
Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen "sa licem
sjajnim kao sunce i haljinama svetlim kao sneg".
Ovaj
praznik je u pravoslavlju poznat i kao letnje Bogojavljenje jer su se i
tada, kako piše u Jevanðelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca –
"Ovo je Sin moj ljubezni… njega poslušajte".
Isus,
koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio
je nebesku snagu nove vere i svoju ulogu Cara nad carevima koja
nadilazi starozavetne zakone i proroke.
Prema
rečima vladike Nikolaja Velimirovića, ovo nebesko svedočanstvo o Isusu
Sinu Božjem "trebalo je da posluži u dane stradanja Gospodnjeg na
ukrepljenje nepokolebljive vere u njegovu krajnju pobedu".
Preobraženje se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika i na Istoku se slavi od sedmog veka.
Zapadna
crkva unela ga je u svoj kalendar tek 1457. godine, i to u slavu pobede
hrišćanske vojske nad Turcima kod Beograda. Naime, maðarski velikaš
Janoš Hunjadi, kod nas poznat kao Sibinjanin Janko, je sa franjevcem
Ivanom Kapistranom sprečio prodor Turaka na sever. Obojica su kratko
nakon pobede umrli, prvi u Zemunu, drugi u Iloku.
Preobraženje pada uvek u vreme Gospojinskog posta pa su zato posne i pravoslavne trpeze.
Na
ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih
hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svetlošću, sa
Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
U narodu postoji verovanje da se o ovom prazniku celokupna priroda preobražava pa se kaže – preobražava se i voda i gora.
Veliki
broj pravoslavnih hramova u Srbiji posvećen je ovom prazniku i meðu
njima su najpoznatije crkve Preobraženja Sokobanji, u Beogradu, Pančevu, Smederevskoj Palanci i preobraženjski manastir u Ovčaru,
srpskoj Svetoj Gori.
Poznat je i književni opis
praznovanja Jakova Ignjatovića koji je dočarao proslavu u slavnoj Sent
Andreji gde se i danas Srbi iz Maðarske masovno okupljaju na
Preobraženje.
srodne teme:
