Preobraženje Gospodnje

Preobraženje Gospodnje

Praznik Preobraženja Gospodnjeg koje
se obeležava  19.08.2009. u pravoslavnim hramovima i domovima je
sećanje na dogaðaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on
najavljuje svoje potonje stradanje i slavu…

Prema Jevanðeljima, Isus je treće
godine svoje zemaljske propovedi na Tavor poveo svoje učenike Petra,
Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen "sa licem sjajnim
kao sunce i haljinama svetlim kao sneg".

Ovaj praznik je u pravoslavlju poznat i
kao letnje Bogojavljenje jer su se i tada, kako piše u Jevanðelju,
otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca – "Ovo je Sin moj ljubezni…
njega poslušajte".

Isus, koji se preobrazio na Gori u
prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vere i
svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavetne zakone i
proroke.

Prema rečima vladike Nikolaja
Velimirovića, ovo nebesko svedočanstvo o Isusu Sinu Božjem "trebalo je
da posluži u dane stradanja Gospodnjeg na ukrepljenje nepokolebljive
vere u njegovu krajnju pobedu".

Preobraženje se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika i na Istoku se slavi od sedmog veka.

Zapadna crkva unela ga je u svoj
kalendar tek 1457. godine, i to u slavu pobede hrišćanske vojske nad
Turcima kod Beograda. Naime, maðarski velikaš Janoš Hunjadi, kod nas
poznat kao Sibinjanin Janko, je sa franjevcem Ivanom Kapistranom
sprečio prodor Turaka na sever. Obojica su kratko nakon pobede umrli,
prvi u Zemunu, drugi u Iloku.

 

.sig_cont {width:250px;height:190px;}

 

Preobraženje pada uvek u vreme Gospojinskog posta pa su zato posne i pravoslavne trpeze.

Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze
na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos
na Gori okružen svetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji
uplašeni leže na zemlji.

U narodu postoji verovanje da se o ovom prazniku celokupna priroda preobražava pa se kaže – preobražava se i voda i gora.

Veliki broj pravoslavnih hramova u
Srbiji posvećen je ovom prazniku i meðu njima su najpoznatije crkve
Preobraženja Sokobanji, u Beogradu, Pančevu,  Smederevskoj Palanci i
preobraženjski manastir u Ovčaru, srpskoj Svetoj Gori.

Poznat je i književni opis
praznovanja Jakova Ignjatovića koji je dočarao proslavu u slavnoj Sent
Andreji gde se i danas Srbi iz Maðarske masovno okupljaju na
Preobraženje.