U ataru naselja Milušinac, blizu Sokobanje se nalazi planina Krstatac. Put do naselja Milušinac odvaja se od pravca Sokobanja-Knjaževac na 14.tom kilometru. Vrh liÄi na šiljak. Od Milušinca se može otiÄi do vrha Krstatca, Slemena, vodopada i kamenog otvora Božije kapije.
Nadmorska visina je 1070 metara. Široj javnosti to nije baš poznato. Ovde nema mnogo radoznalih posetilaca. Krstatac privlaÄi samo planinare i prirodnjake. Od Krstatca poÄinju Karpati, planine koje se nastavljaju preko Dunava dalje u Rumuniju.
Šta videti u Krstatcu?
Ovo je nepravedno zapušteno podruÄje u opštini Sokobanja. VecĢina stanovnika Milušinca su stariji, usamljeni i priÄljivi ljudi. Oslonite se na lokalno stanovništvo ako želite da uživate u aktivnom odmoru na ovoj zadivljujucĢoj planini. Ljudi cĢe sa vama deliti priÄe i anegdote. Postoje udaljene, teško dostupne lokacije koje su poznate samo meštanima. BicĢe im drago da vas povedu u obilazak njihovog sela i okoline.
Što se vrha tiÄe, radi se o tipiÄnoj kraškoj reljefnoj steni. Kažu da je na toj steni nekada bilo rimsko utvrÄenje i rimski put. Voda je dovoÄena u tvrÄavu sa susednih izvora.
BuducĢi da je planina Krstatac tako jedinstvena, ona se kvalifikuje da se smatra mestom sa izuzetnim prirodnim karakteristikama. Pored jedinstvene flore i faune, geomorfoloških fenomena i prirodnih retkosti, kraški krajevi su poznati po prepoznatljivoj flori i fauni.
Manastir
Nekada je ovde postojala svetinja koja je bila posvecĢena Svetoj Petki. Svetište su opljaÄkali Turci, ali ga hodoÄasnici i dalje posecĢuju. Ljudi su se godinama okupljali, palili svecĢe, molili se svecu, Bogu i Bogorodici. Na raspadnutim temeljima nalazili su se oltar, kandilo i slike.
Grad Sokobanja i meštani pokrenuli su projekat obnove crkve, ali kao i obiÄno, problem je papirologija. A tu je i pitanje arhitekture: kako izgraditi crkvu a zaštititi sveto drvo koje je izraslo iz temelja crkve pre 100 godina. Kažu da svako ko bi pokušao da se približi svetom drvetu nesumnjivo bi poginuo.
Na ovoj lokaciji nalazi se i spomen kosturnica. Ovde su sahranjeni meštani koji su izgubili živote tokom Velikog rata, Balkanskih ratova i Srpsko-turskih ratova 1876–1878. Spomenik koji se pretvorio u zelenilo je dokaz za to. MeÄutim, prema lokalnoj legendi, svako ko bi se usudio da ošteti sveto mesto bio je kažnjen nebeskom pravdom, kaznom Božijom. Komunisti su oskrnavili groblje.
U manastirskom dvorištu uskoro cĢe biti smeštene bine za okupljanja zajednice i kulturne aktivnosti. Za sada je dobra namera i blagoslov Episkopa TimoÄkog; novac nije Äak ni problem; upravljanje je pitanje.
Bogova vrata
Božja vrata su geološki i prirodni fenomen. Planinarima, nauÄnicima i turistima koji vole prirodu bicĢe zanimljiva. Nalaze se na 690 metara nadmorske visine. Strma staza vodi do pecĢine na samo nekoliko koraka od Božjih vrata. Kolonije slepih miševa mogu se nacĢi u pukotinama stena. Budite oprezni jer bi ih blic kamere ili telefona mogao uplašiti.
Zajednica zvana Milušinac postepeno nestaje. Ovaj kraj ima priliku da se revitalizuje kroz turizam, a zaseoku povrati vitalnost i život. Rast turizma cĢe podržati proizvodnju hranljive hrane.
