Rehabilitacioni centar "Merkur" u Vrnjačkoj banji i Specijalna bolnica za rehabilitaciju u Banji Koviljači prve su na spisku za privatizaciju. Raspisivanje tendera za njihovu prodaju očekuje se do kraja godine. U Niškoj Banji, posle saglasnosti Vlade za
privatizaciju velikog broja lečilišta, rekreacionih centara i
zdravstvenih ustanova, očekuju da neće biti narušena dobra zdravstvena
mreža
Rehabilitacioni centri u Vrnjačkoj banji i Banji Koviljači prvi su na spisku za privatizaciju, najavio je ministar ekonomije Mlaðan Dinkić. „Merkur" u Vrnjačkoj banji i Specijalna bolnica za rehabilitaciju u Banji Koviljači su prva dva od 13 RH centara za koje je vlada u januaru donela odluku o privatizaciji, a raspisivanje tendera za njihovu prodaju očekuje se do kraja godine.
Direktor „Merkura" Dejan Stanojević izjavio je Tanjugu da je, prema njegovom mišljenju, ovaj RH centar izabran, jer je najuspešniji na jugu Srbije, pa je procenjeno da može lako da naðe kupca.
– Kada je reč o poslovanju, značajan je podatak da „Merkur" 80 odsto prihoda ostvaruje na komercijalnom tržištu, a svega 20 odsto poslovanja pokriveno je sredstvima dobijenim od države – objasnio je on i dodao da su poslednjih pet godina investirali iz sopstvenih sredstava oko tri miliona evra i značajno povećali i poboljšali kvalitet ponude.
U prošloj godini je ostvareno oko 12.000 noćenja stranih turista, što je oko sedam odsto od ukupnog broja ostvarenih noćenja (157.000).
Kompletno je završeno renoviranje soba u hotelima, a nije ostao nijedan nerenovirani kabinet i ordinacija. Izgraðeni su velnes, fitnes i akva centar, što je uslovilo da je „Merkur" postao prijemčiv ne samo domaćim, već i stranim gostima, rekao je Stanojević. Prema njegovim rečima, privatizacijom će se poboljšati kvalitet ponude i usluga „Merkura", a očekuje se da se kao novi vlasnik pojavi neko ko se bavi zdravstvenim i banjskim turizmom, ima iskustva i mogućnost daljeg investiranja.
– Nadležno ministarstvo krenulo je u raspisivanje tendera za izbor privatizacionog savetnika, a kada će se tender raspisati, ne znamo, jer sve zavisi od toga da li će to da radi nova ili stara vlada – naveo je Stanojević.
Sekretar Udruženja banja Srbije Vladan Vešković izjavio je da nije slučajno što su RH centri u Banji Koviljači i Vrnjačkoj banji izabrani da budu prvi, jer spadaju u grupu najboljih centara, kako u pogledu upravljačke strukture, tako i u pogledu pružanja usluga. Ono što ih ističe je uspešan menadžment, dobar smeštaj, kao i vanpansionski „vodeni" sadržaj – objasnio je Vešković i dodao da je na izbor ove dve ustanove uticala i činjenica da je u njih već dosta toga uloženo i da su verovatno zbog toga interesantni stranom investitoru.
– Privatizacija hotela u banjama nije baš najbolje prošla. Meðutim, ovoga puta privatizujemo nešto što zaista vredi – ukazao je Vešković, naglašavajući da prilikom privatizacije treba obratiti pažnju na uslove kupovine koji se postavljaju potencijalnom kupcu.
On je podsetio da se insistiralo da se RH centri privatizuju tenderom, jer će se jedino tako obezbediti ozbiljan kupac koji se bavi tom delatnošću.
Specijalna bolnica u Banji Koviljači jedan je od najsavremenijih rehabilitacionih centara te vrste u Evropi. Ova ustanova za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju leči reumatična oboljenja, degenerativne promene zglobova i kičmenog stuba, osteoporozu, oštećenja centralnog nervnog sistema…
RH centar „Merkur" u Vrnjačkoj banji je medicinski centar za prevenciju, dijagnostiku, lečenje i rehabilitaciju bolesti organa za varenje i šećerne bolesti. Smeštajni objekti „Merkura" su „Merkur novi", „Mirko Tomić", „Merkur stari" i „Šumadija", kapaciteta 850 postelja.
U Niškoj Banji, posle saglasnosti vlade za
privatizaciju velikog broja lečilišta, rekreacionih centara i
zdravstvenih ustanova, očekuju da neće biti narušena dobra zdravstvena
mreža
Jedna od najlepših i nadaleko poznatih srpskih banja – Niška
Banja i njeni zdravstveni i rekreacioni kapaciteti uskoro će biti
privatizovani. Vlada Srbije dala je saglasnost za privatizaciju velikog
broja zdravstvenih ustanova, rekreacionih i rehabilitacionih centara i
lečilišta i meðu njima je, kako stoji u odluci objavljenoj u „Službenom
glasniku", i Institut za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju
kardiovaskularnih i reumatskih bolesti „Niška Banja".
U ovom institutu je, odmah nakon odluke vlade, preduzeto sve da
se sačini „privatizacioni prospekt", kaže za „Politiku" direktor prof.
dr Aleksandar Dimić:
"Obavezni smo da Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj
dostavimo sve podatke i kompletnu strukturu naše ustanove. U sklopu
našeg instituta su veoma atraktivne zdravstvene ustanove, poput hotela
„Radon" i stacionara „Zelengora" i „Terme", sa ukupno 550 ležajeva. Od
toga, 420 ležajeva je u sistemu zdravstvene mreže, odnosno u sklopu
zdravstvenog osiguranja, gde korisnici ne plaćaju lečenje,
rehabilitaciju i druge usluge" – navodi Dimić.
U Institutu „Niška Banja", otkriva naš sagovornik, nadaju se da
će proces privatizacije biti sproveden, a da se pri tom nikako ne
naruši postojeća zdravstvena mreža u ovom delu Srbije.
"Èvrsto verujemo da će se o svemu voditi računa. Pre svega, treba
imati u vidu obavezu da se ne sme poremetiti sadašnji veoma kvalitetan,
dobar i efikasan način pružanja usluga zdravstvenim osiguranicima.
Možda baš naša banja i medicinske ustanove u njoj mogu da posluže i kao
primer buduće promene vlasništva u ovoj oblasti. Niška Banja ima
reumatološku kliniku jedinstvenu u ovom delu Srbije i ona sigurno ne
sme biti predmet buduće prodaje i privatizacije. Postojeća zdravstvena
mreža i obavezuje, tako da smo mišljenja da bi hotel stacionarskog tipa
„Radon" i stacionar „Zelengora" morali da budu izuzeti iz procesa
prodaje. U isto vreme, stacionar „Terme" moguće je privatizovati i pri
tom ne ugroziti i ne poremetiti sistem zdravstvenog osiguranja i
zdravstvene mreže u državi " – objašnjava dr Dimić.
Posebno u Niškoj Banji očekuju oprez u postupku privatizacije
zdravstvenih ustanova, rehabilitacionih centara i lečilišta u Srbiji,
kako se ne bi ponovili propusti kakvih je bilo na ovom planu u
nekadašnjim jugoslovenskim republikama. Aleksandar Dimić kaže da loša
iskustva iz okruženja Srbija mora da iskoristi i da ne dozvoli da se
slične greške ponavljaju, navodeći kao primer privatizaciju u Bosni i
Hercegovini, gde je u rehabilitacionim centrima, posle promene
vlasništva, ostavljeno malo prostora i mogućnosti državnim
osiguranicima, pa medicinska zaštita ne funkcioniše kao ranije.
