{mosimage}Zima je vreme kad Srbi zareðaju po slavama. Iako ih ima tokom cele godine, najgušći slavski raspored je od novembra do kraja januara. Zato se svake godine u decembru organizuje takmičenje ugostitelja „Slava Gastro“ u hotelu „Kontinental“. Već tradicionalno, deveti put, u najužoj konkurenciji našle su se slavske trpeze Sokobanje, Gamizigradske banje, Koviljače…
{mosimage}Zima je vreme kad Srbi zareðaju po slavama. Iako ih ima tokom cele godine, najgušći slavski raspored je od novembra do kraja januara. Zato se svake godine u decembru organizuje takmičenje ugostitelja „Slava Gastro“ u hotelu „Kontinental“. Već tradicionalno, deveti put, u najužoj konkurenciji našle su se slavske trpeze Sokobanje, Gamizigradske banje, Koviljače…
Najveći broj posetilaca okupio se oko improvizovanog štanda Sokobanje, čiji su specijaliteti munjevitom brzinom nestali sa trpeze.
– Za ovogodišnji festival slava pripremili smo stara, gotovo zaboravljena jela – od paprika punjenih prazilukom i orasima do pasulja prebranca i sočiva – kaže Zorica Lazić iz Sokobanje dok s ponosom pokazuje pripremljena jela.
Meðu takmičarima za najbolju slavsku trpezu i ove godine našao se ketering aerodroma „Beograd“. Oni putnicima u vreme posta uglavnom nude morske plodove, lignje, školjke i rakove, a za piće dobro crveno vino kako bi let bio ugodniji.
Na svečanoj trpezi Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Banja Koviljača“, koji su pripremili doktorsku slavu, Sveti vrači Kozma i Damjan, našla su se razna posna i mrsna jela.
– Slave u Banji Koviljači obeležavaju uz bogatu gozbu koja obično počinje domaćom supom sa rezancima, onda na red dolaze sarme, zatim pečenje i na kraju čuveni slavski kolači. Što je više vrsta, to je bolje – kaže Darko Lukić, šef kuhinje Specijalne bolnice.
Na trpezi restorana „Èobanov odmor“ našla se ikona Svetog Nikole i ukusni posni srpski specijaliteti.
– Najveći broj Srba slavi Svetog Nikolu, kažu da pola od njih dočekuje goste, a druga polovina ide u posetu. Pada u vreme posta i zato bi na trpezi trebalo da se naðu isključivo posna jela. Ponuda je bogata, razne vrste riba, zimska salata, rasol-čorba, pasulj prebranac u zemljanim posudama, samo su neka od ukusnih domaćih posnih jela – kaže Aleksandar Ðuričić iz restorana „Èobanov odmor“.
Vremenom su se i slave promenile, ranijih godina, kažu stari domaćini, nisu se nosili pokloni kao danas, jer se obično zareðalo u više kuća, nekada za jedno popodne obilazilo se i po osam do deset slava. Tako su, na primer, u kosovskom kraju, slave pre jednog veka, izgledale ovako: u gostinjskoj sobi nema velike postavljene trpeze, već devojke poslužuju najpre žito, vino, zatim na red dolaze razne pite i na kraju kolači. Stariji ne vode decu u slavsku posetu, ali zato u beloj marimici koju su poneli od kuće, domaćica zavije po nekoliko kolača da ponesu mališanima. Iako su se danas mnogi slavski običaji promenili, dobra hrana, vino i zdravice ostaju za mnoga leta.
