{mosimage}U postupak privatizacije do kraja godine trebalo bi da uðe oko 20 rehabilitacionih centara u Srbiji, iz čega će se izuzeti devet specijalnih bolnica zbog specifičnosti teških bolesti od kojih se pacijenti u njima leče – najavljeno je iz Agencije za privatizaciju. Privatizacija banja će ići odvojeno i prve dve trebalo bi da se pojave na aukciji u martu 2008. godine. Agencija je, prema rečima direktorke Vesne Džinić, predložila da se sve rehabilitacione ustanove podele u tri grupe.
U postupak privatizacije do kraja godine trebalo bi da uðe oko 20 rehabilitacionih centara u Srbiji, iz čega će se izuzeti devet specijalnih bolnica zbog specifičnosti teških bolesti od kojih se pacijenti u njima leče – najavljeno je iz Agencije za privatizaciju. Privatizacija banja će ići odvojeno i prve dve trebalo bi da se pojave na aukciji u martu 2008. godine. Agencija je, prema rečima direktorke Vesne Džinić, predložila da se sve rehabilitacione ustanove podele u tri grupe.
Prvu grupu čine rehabilitacioni centri u kojima Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) učestvuje sa 10 do 20% u kapitalu i sa čijom privatizacijom se ne mora odmah krenuti. Drugu grupu čine centri u kojima RZZO ima od 40 do 70% učešća i koji bi trebalo po ubrzanoj proceduri da krenu u taj proces. Treća kategorija su centri u kojima se leče teški bolesnici i koji neće biti nuðeni na prodaju – rekla je Džinićeva.
- Prvi naš zahtev je da geotermalni izvori ostanu u državnom vlasništvu. Još se ne zna šta će biti sa njima – da li će biti prodati ili dati u koncesiju – naveo je sekretar Udruženja banja i klimatskih mesta Srbije, Vladan Vešković i dodao da traže i da se izuzme fond od najmanje 3.200 ležajeva, ukupno ih ima 7.500, u vlasništvu države i tako očuva delatnost specijalnih bolnica za rehabilitaciju. RZZO ima najviše postelja u Institutu za rehabilitaciju Niška banja, Institutu za rehabilitaciju "Beograd" i centrima u banjama Stari Slankamen, Rusanda, Bukovička banja, Sokobanja i Novopazarska banja. Koji su to centri koji neće biti privatizovani teško je reći, ali se pretpostavlja da će se u toj grupi sigurno naći Stari Slankamen i banja Rusanda u Melencima.
Direktor Mataruške i Bogutovačke banje, Slavoljub Èubrić, objašnjava da će ta dva lečilišta krenuti u privatizaciju kao klasična preduzeća.
- Već je odreðen konsultant i zatraženo je da do kraja septembra dostavimo dokumentaciju – naveo je on i dodao da očekuje da se te banje na aukciji pojave u martu 2008. godine. Èubrić je rekao da će biti definisano ko može da se pojavi kao kupac.
Sokobanja, smeštena na obroncima Ozrena, poznata po vazduhu obo−
gaćenom kiseonikom i ozonom te termomineralnim izvorima vode, a na−
menjena lečenju plućnih poremećaja, postala je predmet − spora. Prema
podacima Fonda PIO za centar i pripadajuće objekte uloženo je preko 121
milion dinara u periodu od 1973. do 1978. godine. Nije meðutim pozna−
to zašto nikada nije pušten u rad Zavod za očna oboljenja „Ozren“ za ko−
ji je izdvojeno preko devet miliona dinara. I za ovaj centar iz Fonda PIO
traže od nadležnih sudskih organa i države povrat i zaštitu imovine.
