Termalni
akvapark u Sokobanji, firma vetrogeneratora u Negotinu, vinsko selo u Aleksandrovcu i aerodrom u Zrenjaninu neki su od gotovo 200
projekata do sada ponuưenih potencijalnim investitorima iz dijaspore.
Projekti su predstavljeni u multimedijalnom katalogu, koji je u saradnji
sa 68 lokalnih samouprava priredilo Ministarstvo za dijasporu.

Firma vetrogeneratora u Negotinu, vinsko selo u Aleksandrovcu, termalni akvapark u Sokobanji i aerodrom u Zrenjaninu neki su od gotovo 200 projekata do sada ponuưenih potencijalnim investitorima iz dijaspore. Projekti su predstavljeni u multimedijalnom katalogu, koji je u saradnji sa 68 lokalnih samouprava priredilo Ministarstvo za dijasporu, a koji se distribuira na više od 5.000 adresa u svetu.

Po broju projekata prednjaÄi poznati banjski centar u podnožju planine Ozren, Sokobanja, gde je moguÄe ulagati u nove i postojeÄe smeštajne kapacitete, kao i u izgradnju prvog termalnog akvaparka u Srbiji. Sa nekoliko otvorenih i zatvorenih bazena, toboganima, skakaonicom i „sporom rekom“, prediưeno je da akvapark zauzima više od 6.000 kvadratnih metara. Vrednost projekata je 9,8 miliona evra, a procenjeni period vraÄanja investicije 15 godina. Investitori se, dakle, mogu posvetiti unapreưenju potencijala veÄ atraktivnih destinacija, kao što je Sokobanja, planine Kopaonik, DivÄibare i Zlatar, ali i podstaÄi razvoj turistiÄke ponude u manje poznatim mestima – Surdulici, Topoli, Irigu, BaÄkom Petrovcu…
Tako je opština BaÄki Petrovac, smeštena nedaleko od Novog Sada, izradila projekat izgradnje etnoparka Gložan, a KuÄevo auto-kamp s ureưenjem plaže na obali Peka u koji treba uložiti 86.250 evra. I Aleksandrovac je plasirao projekat iz oblasti turizma, koji predviưa rekonstrukciju dva vinska podruma kneza Lazara i gradnju „vinskog sela“, a u prilog ovom potencijalu, kako je navedeno, govori podatak da je AleksandrovaÄka Župa prestonica vinove loze više od 3.000 godina. Negotin se, meưutim, fokusirao na industriju i energetiku, pa je investitorima, izmeưu ostalog, predložio da naprave farmu vetrogeneratora.


Sremskim Karlovcima, Loznici, ZajeÄaru, Novoj Varoši i Kanjiži su, sudeÄi prema projektima, potrebni sportski centri. Aerodrom u Zrenjaninu jedan je do interesantnijih projekata, a ta opština je, kao i Horgoš, Loznica, ParaÄin, Priboj, Žitoroưa, Kladovo, Ada, KovaÄica, ĆiÄevac i Lapovo, investitorima dala moguÄnost i da ulažu u razvoj industrijske zone. Babušnica, pak, traži saradnju. Ta opština je pre 15 godina zapoÄela izgradnju kupališnog kompleksa, ali zbog nedostatka finansijskih sredstava, radovi su pre sedam godina obuhstavljeni. Završeno je 80 odsto kompleksa, a sada su bazeni prepušteni zubu vremena i postoji opasnost da propadnu. Pojedine lokalne samouprave, kao što su Požarevac, Subotica i Kraljevo, podržale su privatne preduzetnike i predstavile njihvoe projekte. Požarevac je preporuÄio ulaganje u proširenje i modernizaciju tehnologije proizvodnje šampinjona, Subotica u postojeÄu klanicu za nojeve, a Kraljevo u kompaniju „Aero Ist Jurop“, koja se bavi proizvodnjom lokalnih letelica, a traži partnera kako bi kapacitet proizvodnje aviona sa 48 poveÄala na 144 komada godišnje.
Gradovi i opštine u Srbiji investitorima su pripremili projekte iz oblasti turizma, ekologije, industrije, poljoprivrede, graưevinarstva i energetike razliÄitih vrednosti i strukture ulganja – od privatizacije do partnerstva. Multimedijalni katalog poslat je na 5.000 adresa, pa se oÄekuje odziv investitora iz dijaspore, ne na osnovu patriotizma iz dijaspore, ne na osnovu patriotizma i lepih uspomena, veÄ u skladu sa interesom kapitala i profita.
Pripremila Vesna Jakovlevska
07. januar 2011.
Meưunarodni radio Srbija
