Azbuka spasenja

Azbuka spasenja

azbuka spasenjaNa novosadskom Sajmu Agencija "Heroes" iz Sokobanje dobila je nagradu "Dobar dizajn" za
sveukupnu realizaciju dizajna prikazanog u okviru sajamske priredbe. Ovom knjigom dat je doprinos očuvanju srpskog identiteta i tradicionalnih vrednosti. Nagradu je agenciji "Heroes" dodelila Privredna komore
Vojvodine.

Azbuka spasenja je knjiga pouka hrišÄ‡anskih mudraca o zivotu i spasenju. Ova knjiga ne podučava čoveka samo o pravoslavnoj veri, vec ga navodi na pravilno razmišljanje, iskrene misli i izvodi ga na pravi put, put spasenja čovekove duse. Knjigu Azbuka spasenja kupuju i vernici drugih vera, kao i oni koji nisu vernici, što samim tim govori o njenoj vrednosti. Autor Azbuke spasenja je protojerej Živan M. Marinković, prvi put je ugledala svetlost dana 1934 god., dugo je bila zabranjivana od strane komunističke vlasti, u vremenu posle drugog svetskog rata mogla se naći samo u manastiru Hilandar i samo su je najhrabriji uspevali da prošvercuju nazad u Srbiju. Sledeće izdanje ove knjige objavila je Agencija "Heroes" iz Sokobanje 2006. godine, čime je dala doprinos sačuvanju srpskog identiteta i tradicionalnih vrednosti.

Za ovu knjigu je Agencija "Heroes" nagraưena od Privredne komore Vojvodine na novosadskom Sajmu knjiga, nagradom "Dobar dizajn", za sveukupnu realizaciju dizajna prikazanog u okviru sajamske priredbe na Novosadsko sajmu knjiga.

Azbuka spasenja

…..Ljubav

Šta je sve i šta čini

    ƈuvaj ljubav kao zenicu oka. U njoj je svetlost i život, ona je radost za sve koji su njoj privrženi. Ona je božanska imovina, ona je anưelska svojina. ƈuvaj je. Ako je zavoliš, „obnoviće se kao orla mladost tvoja" (Psal. 103,5). Ako je sačuveš, biće ti ona radost pred Bogom i pred anưelima. Ako je zavoliš, useliće se u tebe blagodat Božja … Ona je stub svih dobrodetelji… Ona uči pravdi i hrabrosti, trpljenju i miru. Ona je dom Božji. ƈuvaj je (Jefrem Sirin).
    Ljubav prema Bogu pokreće na ispunjavanje svih zapo-vesti Božjih (Vasilije Veliki).
    Podstiče na sve veće podvige i ne može da se zasiti ovima (Nikita Stitat).
    ƈini sve podvige lakim i slatkim (Antonije Veliki).
    Progoni iz srca greh i strasti i podstiče na stalnu molitvu i razgovor sa Bogom (Zlatoust).
    Uznosi um Bogu, prosvećuje ga i obogaćuje duhovnim znanjima i otkrivenjima (Isak Sirin).
    ƈini da čovek zaboravi sve zemaljsko pa i hranu (Jovan Lestvičnik).

PLAƈ, SUZE

    Svake noći natapaj postelju svoju pokajničkim suza-ma, kvasi suzama rogozinu na kojoj spavaš. Smiravaj sebe pred Gospodom Isusom Hristom, da bi ti On oprostio grehove tvoje, obnovio te i podario moć za vršenje dobro-detelji i nasleưe u beskrajnom carstvu svome . . .
    Provodi vreme u plaču i suzama, i Bog će se smilova-ti nad tobom i olakšaće sve nevolje tvoje (Antonije Veliki).
    Plačem se izgone sve strasti iz duše (ava Isaija).
    Ava Pimen ispričao je o avi Isidoru sledeće. Ava Isidor imao je običaj da oplakuje ovoje grehe, kad učenik njegov nije bio u ćeliji sa njim. Jednom prilikom kad se učenik njegov posle dužeg bavljenja napolju vratio u ćeliju, zatekao je avu Isidora uplakanog i zapitao ga: „Ava, zašto plačeš?"
      -Oplakujem grehove svoje, odgovorio je ava.
      -Pa ti nemaš nikakvih grehova, rekao je učenik.
      -O, sine moj, ako bi Bog otkrio svima grehove moje, za njihovo oplakivanje ne bi bila dovoljna ni dvojica, ni trojica, ni mnogi pomagači, odgovorio je ava.
    Avu Aongina obuzimalo je veliko umiljenje za vreme molitava i pevanja psalama i oblivao se suzama. Njegov učenik zapita ga da li duhovno pravilo nalaže monahu da plače za vreme molitava?
      -Da, sine moj, takvo je pravilo. Bog je stvorio čoveka ne radi plača nego radi radosti i veselja, da bi on slavio Boga čisto i bezgrešno, kao što Ga proslavljaju anưeli Njegovi. Ali čovek je pao i potreban mu je plač. Gde nema greha, tamo plač nije potreban.
    Mi koji smo pobeưeni telesnom strašÄ‡u, ne oklevajmo da se kajemo i plačemo ovde, pre nego budemo plakali tamo posle osude, gde naš plač neće ništa koristiti (ava Mojsej)…..