Planinarenje

You are currently viewing Planinarenje

Sokobanja kao kotlina, okružena je sa više planina. Rtanj , Ozren, Devica, Krstatac, Slemen, Tumba  i Bukovik  pravi su raj za planinare, avanturiste, alpiniste ali i za sve one koji žele da pobegnu od gužve, stresa, problema i da se,  prosto  rečeno,  obnove u fizičkom i psihičkom smislu. S obzirom da smo svedoci sve većeg sportskog angažovanja kod većine ljudi , svih uzrasta, tako je i zadnjih godina primetan broj ljudi koji dolaze da jednostravno budu u prirodi, odmore se, naberu po koji travku ili divlju voćku i čitav dan provedu van urbane sredine. Jedan deo gostiju dolazi isključivo da spava po starim pojatama, kampuje, ili  noći u nekom sesokom domaćinstvu, da bi proveo što veći deo vremena u prirodi. Pojedinci nazivaju planinu duhovnom banjom.

Sokobanja okružena planinama poput Ozrena, Device, Rtnja, Bukovika, Rožaja, Krstatca predstavlja dobru destinaciju za sve koji se rekreativno ili profesionalno bave alpinizmom. Postoje obeležene staze namenjene početnicima dok su nepristupačni vrhovi izazov profesionalcima.

U Sokobanji postoje dva planinarska društva, planinarsko društvo “Oštra Čuka“ (http://www.ostracuka.rs/)   i planinarsko društvo “Ozren“ . I jedno i drugo planinarsko društvo redovno organizuju akcije uspona kako po sokobanjskoj okolini tako i po drugim planinama Srbije ali i inostranstva. Oba društva redovno obeležavaju  staze do najzanimljivijih vidikovaca i vrhova.

Veliki broj ljudi voli i samoinicijativno da planinari što može biti lepo, ako ste iskusni, ali i opasno. Tako da u istom danu možete naići na grupu ljudi u papučama , kao pokušava da uhvati signal mobilnim telefonom i pokušavaju da stignu negde ali i vrlo organizovane grupe sa rancima, šatorima, vrećama za spavanje i mnogobrojnom opremom. Najveći broj ljudi,  jednostavno,  želi da šeta i odmara po pristupačnijim mestima do kojih se lakše dolazi.

Planinari, da li znate da možete virtuelno istražiti staze i smeštaj pre dolaska? Ako ste vlasnik planinarskog doma, etno sela ili agencija koja organizuje ture u Sokobanji, virtuelna tura je pravi način da privučete više avanturista! Predstavite jedinstvenost vaše lokacije sa 360 VR turama. Kontaktirajte nas za ponudu: 360serbia.com/izrada-virtuelnih-tura/

Milan Đ. Milićević akademik, geograf i etnograf je prvi detaljnije  posle oslobođenja od Turaka, opisao planine Sokobanje u svom delu“ Kneževina Srbija“  koje je štapano 1876, a u Sokobanji je boravio oko 1872. Opisao je planine ali i pećine , reke, izvore uopšteno okolinu Sokobanje  kao i životinje koje se mogu naći po šumama.  Zanimljivo je napomenuti da se i u turskim zapisima za vreme Otomanske imperije planine nazivaju isto , odnosno Turci su zadržali imena koje je koristilo srpsko porobljeno stanovništvo. Tako naprimer  hroničar Sulejmana Veličanstvenog prilikom pohoda na Beč , u jednom delu napominje kako se nalazi gradu Bovnu,  a da su istočno planine Bukovik i Ozren koje su pune hajduka.

Video: Planinarenje oko Sokobanje

Planinsku avanturu nude Rtanj, Ozren, Bukovik i Devica, četiri planine koje okružuju sokobanjsku kotlinu. Svaka planina u sokobanjskoj kotlini, a verovatno  kao i sve planine na svetu, je priča za sebe.


Ovde možete dobiti informacije o najinteresatnijim planinarskim stazama u opštini Sokobanja

Ozren (1174m) koji se nadovezuje na Devicu i sa njom čini južni obod   sokobanjske kotline , je poznat kao šumovita planina sa ružom vetrova i negativnom jonizacijom ali i po lekovitim biljkama i blagotvornom uticaju  na zdravlje.

Ozren je planina koja se prostire sa juga sokobanjske kotline i udaljena je oko 5km od centra grada. Prepoznatljiva je kao najšumovitija planina Srbije na kojoj je vazduh bogat kiseonikom. Veliki deo planine proglašen je parkom posebnih prirodnih vrednosti sa delovima koji su primamljivi turistima jer su  lako pristupačni uredjenim putevima i sa mnogobrojnim izletištima za celodnevni boravak u prirodi. Kada ste ovde obavezno posetite i izletište Kalinovicu, malo jezero i Ripaljku (40m) koja je najviši vodopad u JI Srbiji.

Devica sa najvišljim vrhom Čapljincem od 1187m je najprostranija i prepuna prelepih visopravni, pašnjaka, vrtača i pećina.

 

Rtanj najvišlja planina u kotlini (1565m) sa severne strane udaljen nekih 14 km od Sokobanje , je impozatnog izgleda i za njega su vezane brojne priče koje ga predstavljaju kao mističnu planinu. Razlog za to je istočni deo planine na kome se i nalazi vrh šiljak i koji podeća na piramidu.

Sa severne strane sokobanjske kotline prostire se planina Rtanj, udaljena 18 km od Sokobanje. Ova planina poznata je osim po endemskoj vrsti čaja (Rtanjski čaj) i po mnogobrojnim mističnim pričama. Neki u njoj vide davnašnju piramidu i bazu za vanzemaljce, područje posebne bioenergije i lekovitog uticaja. Vrh ove planine, Šiljak može biti osvojen planinarenjem ili krivudavom biciklističkom stazom. Ljubitelji fotografije biće oduševljeni prizorima koje mogu uslikati jer se pri vedrom vremenu može videti daleko, čak do Avale.  Takodje, mnogobrojne divlje životinje ne bi bilo loše ovekovečiti fotoaparatom. Nazvana je „planinom uzbuđenja“ od koje zastaje dah a pruža posebnu draž ljubiteljima mistike.

Ukupna dužina staze: 16 km
Ukupni uspon: 540 m
Trajanje ture: oko 5 sati hoda (bez pauza)
Najviša tačka: Baba II – 1.050 m
Najniža tačka: Begovac – 710 m
Težina staze: Srednje zahtevna
Tip ture: Kružno-markirana planinarska staza
Pogodno za: Planinare, rekreativce u dobroj kondiciji, ljubitelje prirode i speleologije
Koordinate početne tačke: Ćerovi – Google Maps


🧭 Kako doći do početne tačke?

Početak staze je u selu Ćerovi (717 m n.v.), koje se nalazi 13 km od Sokobanje na regionalnom putu Sokobanja – Boljevac (put 218).
Na samom putu postoje drvene info table i planinarske oznake koje ukazuju na ulaz u stazu — vidljive su sa obe strane puta.


📌 Opis trase – korak po korak

1. Ćerovi → Begovac → Jelovac → Raskrsnica za vrhove

Staza kreće nizbrdo ka Begovcu (710 m), zatim se blago penje ka severu, prolazeći pored izvora Jelovac i starih kamenoloma.
Na oko 2. km stiže se do putokaza za dva vrha: Mućeu i Golemu Poricu (ovde se kasnije vraćate u krug).

2. Raskrsnica → Mućea → Javor

Skreće se levo ka vrhu Mućea (974 m) — uspon je postepen.
Sa Mućee se pruža sjajan pogled na Šiljak i Sokobanjsku kotlinu.
Nakon toga sledi blagi spust ka visoravni Javor (900 m) — poznatoj po napuštenim stočarskim kolibama, koja često služi kao mesto za odmor.

3. Javor → Zvečana Propast (jamski sistem)

Sa Javora, put levo vodi ka Zvečanoj Propastiimpozantnoj vertikalnoj jami dubokoj 110 metara.
Prilaz je označen i obezbeđen upozorenjima jer je teren rizičan.
Jama ima dva prirodna otvora koja se na dnu spajaju — strogo se preporučuje oprez i ne prilaziti bez pratnje vodiča.

4. Zvečana Propast → Ste nje (vidikovac) → Baba (I i II vrh)

Staza zatim vodi kroz šumu ka vidikovcu Ste nje, jednom od najlepših na čitavom Rtanjskom masivu — pogled puca na Tupižnicu, Crnorečku kotlinu i Staru planinu.
U blizini Ste nja je i Lisičja jama, manji kraški otvor.
Odavde se ide desno, blago uzbrdo, do vrhova Baba I (1.040 m) i Baba II (1.050 m) — sa kojih se pruža pogled na Gredu, Devicu, Ozren i ceo greben Rtnja.

5. Povratak: Baba → Golema Porica → Javor → Najdina pojata → Ćerovi

Sa vrha Baba, povratak vodi ka jugoistoku putem koji je označen tablama za Golemu Poricu i Šarbanovac.
Golema Porica je kraška jama dubine oko 20 m, sa metalnim merdevinama i užetom na bezbednoj strani za speleološki silazak.
Zatim staza vodi nazad ka Javoru, a potom nizbrdo do Najdine pojate, nekadašnjeg stočarskog domaćinstva, gde je moguće organizovati pauzu ili ručak.
Nakon toga, raskrsnica kod Begovca vas vraća nazad na polaznu tačku u Ćerovima.


🏞 Atrakcije na stazi:

  • Vrh Mućea (974 m) – pogled na Šiljak i kotlinu

  • Javor – visoravan sa kolibama i prirodnim pašnjacima

  • Zvečana Propast – 110 m duboka vertikalna jama

  • Vidikovac Ste nje – panoramski pogled ka Crnorečju

  • Lisičja jama – kraška okapina

  • Baba I i II (1.040–1.050 m) – najviša tačka staze

  • Golema Porica – urušena pećina sa hodnicima


⚠️ Bezbednosne preporuke

  • Obavezna planinarska obuća i odeća, naročito zbog kamenitog i šumskog terena.

  • Ponesite vodu (min. 1,5 litara) – izvor postoji samo na početku.

  • Prilaz jamama (Zvečana Propast, Golema Porica) je na sopstvenu odgovornostne silaziti bez vodiča i opreme.

  • Deca mogu učestvovati samo uz pratnju odraslih i uz dobru fizičku kondiciju.


📍 Karte i orijentacija

Staza je označena planinarskim markacijama (crveno-bela linija) i drvenim tablama na svim ključnim raskrsnicama.
Preporučuje se korišćenje GPS mape – možete je otvoriti na mobilnom telefonu preko Google Maps:
👉 Početna tačka: Ćerovi


ℹ️ Dodatne informacije

Stazu održavaju članovi Planinarskog društva “Oštra čuka” i Udruženja građana “Velika Porica” iz Šarbanovca, u saradnji sa Sokobanjskim ekološkim društvom (SED).
Ona se delimično nalazi u okviru Specijalnog rezervata prirode Rtanj (drugi stepen zaštite), pa molimo posetioce da poštuju prirodu, ne beru lekovito bilje i ne ostavljaju otpad.

Slemen se nadovezuje na Krstatac , visok 1099m više je pokriven šumom od Krstatca, ima takođe bogat životinjski svet. Tumba je najmanja planina i od Slemena se nadovezuje prema Rtnju.

Sa jugoistoka sokobanjske kotline, prostire se takozvana planina zaštitnica ili Bogorodičina planina.  Ova planina koja je dobila ime po Bogorodici, obiluje raznovrsnom florom i faunom, a predstavlja i izvorište čiste i hladne reke Moravice. Iskusni planinari kazu da je izuzetno osvežavajuće to što se na ovoj planini u trenucima umora možete  počastiti šumskim voćem, malinama i šumskim jagodama.

Krstatac je na severoistuku kotline,  sa vrhom od 1070m,  sa koga se pruža prelep pogled.  Jedna je od omiljenih za lovce.

Panorama sa Krstatca

Bukovik je prostran i delom pripada Sokobanji u severozapadnom delu kotline . Ima divljači i pošumnjen je većim delom, takođe je bogat biljnim i životinjskim svetom.

Bukovik je planina koja jednim svojim delom čini obalu Bovanskog jezera i prostire se na zapadnom delu sokobanjske kotline. Nalazi se na 12 km od Sokobanje a poznata je po rezervatu jelenske divljači. Za pasionirane ljubitelje pečuraka ova planina je pravo odredište jer obiluje raznim vrstama gljiva a najcenjenije su tartuf i vrganj.