Ture s one strane moguÄeg: Rtanj, jedina srpska planina na koju su se
spustili vanzemaljci. Da li je na Rtnju pao meteorit sa meseca ili su došli vanzemaljci – nije važno. Iako su vanzemaljci u unutrašnjosti Rtnja
izgradili heliodrom, zarade od turizma za sada nema.

DA li bi turisti išli Äetiri sata kolima po lošem putu do nekog mesta samo zbog svežeg vazduha?
Teško. Ali, da li bi turisti prevalili ovaj put ako znaju da je to jedina srpska planina na kojoj su se spustili vanzemaljci, a u planini (koja je, u stvari, piramida koju su izgradila prastara civilizacija) krije se dvorac prepun zlata? O, da!
– To je vrlo zaniljmiva priÄa i spreman sam da odvojim vreme da ispitam o Äemu se tu radi – kaže Radmilo Bumber iz agencije „Pan Europa Adriatik“. – Ukoliko bude interesovanja turista rado bi ih vodio da vide takvu misteriju.
O Äemu se, zapravo radi? Planina Rtanj je velika misterija. Kažu da se u njoj nalaze neistražene rude, a sa vrhom Šiljak (1.560 metara) deluje kao gola piramida i uistinu izgleda kao nešto Äemu tu nije mesto. Pored priÄe da Rtanj krije dvorac prepun zlata i dijamanata i da je to, u stvari, piramida koju su nam u nasleưe ostavile drevne civilizacije, najzanimljije legende vezane su za vanzemaljske aktivnosti (u nastavku teksta NLO). Navodno, iznad vrha se pojavljuju vatrene kugle jer su vanzemljci napravili podzemni heliodrom Äija se tajna vrata otvaraju samo u kišnim danima kada je vrh duboko u oblacima…
PriÄa o podzemnim NLO stacionarima podgrejana je stvarnim padom meteora, a pošto nam se do danas ništa ružno nije desilo, svi su ubeưeni da su vanzemaljci prijateljski raspoloženi, komunikativni, ispituju nas, proveravaju.
Kada mogu da se vide? VeÄ 16 godina planinari organizuju noÄni uspon na Rtanj za Vidovdan. Ka Rtnju se ide putem ParaÄin, ZajeÄar i kod motela „BalaševiÄ“ može da se pojede gibanica sa kiselim mlekom, zatim skrene desno odakle put vodi direktno do vrha. U motelu, meưutim, nisu raspoloženi za ovakvu vrstu turizma.
– Nemamo takve informacije da o NLO aktivnostima, niti je neko od turista dolazio zbog toga – kažu u motelu.
– Ovde turisti dolaze zbog svežeg vazduha, hrane, sportskih terena, a blizu su Lazareva peÄina i Gamzigrad.
Zanimljivo, ali uprkos tome što Hrvatska ima more rado razvija i NLO turizam. U registru NLO destinacija ne nalazi se Srbija, ali se Hrvatska prijavila dva puta: 1961. i 2008. godine, kada su kod Zagreba viưena „bela svetla“. VodeÄa zemlja NLO turizma je, naravno, SAD, ali veliku šansu vide i Rusija, Belorusija, Italija, Španija, Norveška, Škotska, Francuska, odnedavno Kina.
U SAD je posao sa vanzemaljcima toliko dobar biznis da postoji nekoliko oblasti u kojima ljubitelji ove vrste turizma mogu da uživaju muzejima, izložbama, filmskim projekcijama, festivalima, godišnjim okupljanjima, karnevalima, tematskim zabavnim parkovima. Godišnje više od 200.000 turista ode u Rosvel, a Äist godišnji prihod je pet miliona dolara. Rozvel niko nije mogao da pronaưe na mapi do 3. jula 1947. godine kada je farmer Milijam Brazel pronašao ostatke NLO letilice i tela vanzemaljaca. Misteriju je podgrejala serija tajni koja je pratila nestanak tela i letilice, kao tišina kojom je bila obavijena CIA.
Da li je farmer Brazel bio pijan – to više nikog ne zanima, jer je zarada prevazišla istinu. Posao toliko dobro cveta da je gradonaÄelnik poÄeo da štiti naziv „Oblast 51“. Ćitav posao je odliÄno uraưen: na ulazu u Rozvel stoje natpisi „Vanzemaljci vam žele dobrodošlicu“, na mestu gde je naưen NLO izgraưen je kafe sa „najboljom hranom u vaseljeni“, a na ulazu u muzej (u kojem može da se vidi i autopsija vanzemaljca) piše „Istina je ovde“ (kao parodija na „Dosije iks“).
– Turizam je stvar marketinga – kaže Ljiljana ĆeroviÄ iz TurisitÄke organizacije Srbije. – Marketing, odnosno da li je nešto zanimljivo predstavljeno, najvažnije je u privlaÄenju turista. Treba znati upakovati. Sto puta sam u inostranstvu kupila Äokoladicu zbog lepog pakovanja. Naravno, o materijalnim stavrima ne treba lagati. Ne sme se lagati o tome kakav je put do odreditšta i šta nudi hotel, ali kada turisti stignu treba graditi priÄu. Da li je na Rtnju pao meteorit sa meseca ili su došli vanzemaljci – nije važno. Recimo, Radovan TanaskoviÄ priÄa da se Ćavoljoj varoši nalazi drvo koje podseÄa na ruku i ukoliko bude poseÄeno srušiÄe se sve kule! To je odliÄan primer marketinga. Meưutim, kada se odredište odluÄe za neku priÄu onda mora i da je podržava, bez obzira na to ko god da doưe na mesto direktora.
INKE I NLO
GRADONAĆELNIK Santjago de Ćilea Migel Markez odredio je reku Maipo za NLO prestonicu Ćilea.
Markez planira da izgradi dve opservatorije za turiste u kojima Äe raditi obuku kako najbolje slikati NLO, jer ovu oblast veÄ poseÄuju hiljade turista. Ćiatvu stvar je „podgrejala“ priÄa o ženi koju su nedavno oteli vanzemaljci.
– Ne kažem da sam video NLO, ali ne kažem ni da ne postoje – kaže Martinez dok se novac od NLO turizma sliva u gradsku kasu.
INFO
- NoÄenje za dve osobe u motelu Rtanj 4.100 dinara
- Poslenji put je NLO viưen 22. juna u Viskonsinu
- Selo Rozvel zaraưuje pet miliona dolara od NLO
- Rozvel godišnje poseti 200.000 turista
