Èesta slika sa Bovanskog jezera: kapitalni primerci soma Predosećaj Radoša Vukojičića, iz Kraljeva, da u velikoj i zamućenoj vodi, u zaperku, može da „grune“ krupan som, obistinio se protekle subote.
Do pre nekoliko godina Bovansko jezero je bilo omiljeno mesto kraljevačkih ribolovaca, ali već dugo to nije tako, mada je jezero puno smuðeva, somova, štuka i druge bele ribe.
Za one koji se prvi put upoznaju sa Bovanskim jezerom, a koji bi tamo rado pecali, osnovni podatak je da se ova prelepa akumulacija nalazi na sredokraći puta Aleksinac – Sokobanja, izmeðu obronaka Bukovika i Oble glave. Jezero je dugo osam kilometara, sa prosečnom širinom od 250, i najvećom, oko brane, od 500 metara. Bovan je raj za ribare, posebno plovkaroše i majstore za lov „dubinjacima“, jer su iz jezera do sada vaðeni kapitalni primerci somova, smuðeva, šarana, amura, štuka, deverike… Za sada, na jezeru rekord u broju, veličini i količini uhvaćenih primeraka drži som, jer jezerska voda izuzetno pogoduje razmnožavanju i rastu ove grabljivice, koja se uglavnom vara na dubinske sisteme, manje na veštačke mamce, a ponajviše na žive mamce, i to krupnu babušku i žutooku, mada uzima i žabe, pijavice, gliste… Zanimljivo je da som nije bio stalno dominantna bovanska vrsta. Èim je presecanjem reke Moravice stvoreno ovo veštačko jezero, pre četrdesetak godina, ubedljivo najbrojniji su bili klenovi i deverike. Kasnijim poribljavanjima, „riblje carstvo“ se drastično menja, pa dominira babuška, dok je šarana, štuka i somova bilo tek 3-4 posto ukupne zastupljenosti. Tako zacrtana „lična karta“ jezera danas je umnogome promenjena. Broj i količina pojedinih vrsta riba je gotovo nestala, kao što su sunčanice, potočne mrene, klenovi, govedarke… Ubrzo, s trona je babušku razvlastio smuð, a poslednjih godina, osimogromnih somova, počela je jezerskim vodama da preovladava deverika, pa štuka, žutooka, vidljiv je i „povratak“ babuške. Rapidan rast smuða promenio je mnoge tamošnje ribolovačke navike. Polako, ali sigurno, ribolovci su se specijalizovali za varaličarenje smuða. Praksa je pokazala da u rano proleće i kasnu jesen najbolji rezultati u lovu smuða postižu se dubinskom metodom, sa klizećim olovom. Sistem je relativno lak za montažu, jer osnovna struna se provlači kroz klizeće olovo iza kojeg je smešten graničnik, vrtilica i predvez sa kederom, ili jš bolje, sa parčetom ribe – filetom.
Danas i šarandžije imaju svoje posebne revire, jer se love primerci i preko petnaest kilograma, a sve je više i više fideraša koji „jure“ krupne deverike, žutooke, babuške, grgeče i beovice. Sve u svemu, Bovansko jezero predstavlja istinski mali raj za ribare, posebno somaroše, šarandžije i smuðaroše, mada sve više ima i krupnih štuka – na svim jezerskim špicevima. Prema tome, ako materijalne mogućnosti dozvoljavaju, ovo jezero treba neizostavno posetiti
|
 |
 |
||||
 Kliknite za pregled trubarevačkog dela jezera
|
Kliknite za pregled trubarevačkog dela jezera |
Kliknite za pregled trubarevačkog dela jezera |
||||
|
|
|
||||
| Most na polovini bovanskog jezera jezera |
Bovanski deo jezera slikan danju
|
Bovanski deo jezera slikan pridveče
|
||||
|
|
|
|||||
|
|
|
||||
| skup i kamp bajkera na bovanskom jezeru
|
skup i kamp bajkera na bovanskom jezeru
|
Pogled prema jezeru i ka drumskim putevima |
||||
