"Hrišćanstvo na metar"

"Hrišćanstvo na metar"

krstaca na RtnjuPredstojeća gradnja gigantskog krsta u
Nišu, najava podizanja još jednog na planini Rtanj iznad
Sokobanje koji bi trebalo da bude čelične konstrukcije i visine izmeðu
150 i 200 metara, kao i moguća gradanja krsta kod Eparhije mileševske i jednog na Zlatiboru ocenjeni su kao pomodarstvo i megalomanija na
tribini pod nazivom "Hrišćanstvo na metar" koja je održana u Nišu.

Krstača na Rtnju

Predstojeća gradnja gigantskog krsta visine 80 metara na brdu Vinik u
Nišu, te najava podizanja tog hrišćanskog znamenja na planini Rtanj iznad
Sokobanje, koji bi trebalo da bude čelične konstrukcije i visine izmeðu
150 i 200 metara
, kao i moguća gradanja krsta visokog 200 metara na
teritoriji Eparhije mileševske, ali i jednog na Zlatiboru koji bi bio
visok preko 300 metra, ocenjeni su kao pomodarstvo i megalomanija na
tribini pod nazivom "Hrišćanstvo na metar" koja je održana u Nišu.

U vreme teške besparice i velikog siromaštva ogromnog broja graðana Srbije, megalomanski krstovi, poručeno je sa ovog skupa, ne samo što su trn u oku osiromašenom narodu, već i nisu u duhu hrišćanstva, koje propagira skromnost i smernost, niti običajne prakse u Srbiji, gde se krstovi uglavnom vezuju za hramove i grobna mesta, a ne niču "po šumama i gorama".

Toni Èerškov, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika u Nišu, podsetio je da arheološki dokazi govore da je ceo Niš, odnosno njegova Tvrðava, Konstantinova zadužbina, ali je ocenio da se ovom istorijskom blagu ne poklanja skoro nikakva pažnja već decenijama unazad.

– Niš, odnosno Tvrðava, je druga Pompeja, jer je veći deo ispod nje sačuvan. Ipak, to što imamo – nemamo. Tvrðava, koju bi trebalo da ponudimo svetu, propada, a mi izmišljamo Kompleks cara Konstantina, sa megalomanskim krstom, muzejem, hotelom i bioskopom, koji najverovatnije neće zaživeti – rekao je Èerškov.

 Na skupu je takoðe ocenjeno da je u Srbiji u toku pomodarska trka meðu crkvenim visokodostojnicima i lokalnim funkcionerima ko će na svojoj teritoriji postaviti veći krst.

Podsećanja radi, na ulazu u Kragujevac već je podignut krst čija je visina 18, a raspon 11 metara, dok se na Sokolskim planinama kod Ljubovije iznad manastira posvećenog svetom vladici Nikolaju Velimiroviću nalazi pozlaćeni čelični krst visok 12 metara i težak više od dve tone. Takoðe, na brdu Biokotoš iznad Užica postavljen je krst visine četiri i širine dva i po metra, a obložen fluoroscentnim materijalom radi bolje refleksije pa svetli i noću.

Pre desetak godina postavljen je i krst iznad Ivanjice, zatim iznad manastira Klisure, kod crkvice na Gradini, u Ovčar Banji, Prislonici kod Èačka, a priprema se postavljanje krsta u Ušću u blizini Ibarske magistrale. Najavljeno je takoðe da će na Mučnju, na vrhu Zlatibora, biti sagraðen najveći krst na svetu – visine 333 metra, koji bi trebalo da košta oko 20 miliona evra.

Trka se nastavlja.
izvor