Danas pravoslavni vernici slave Badnji dan. Na ovaj dan se u crkvama i domovima pale badnjaci i služe poveÄerja uoÄi najradosnijeg hrišÄanskog praznika – BožiÄa.
Pravoslavni vernici na Badnji dan iz šume donose hrastovo drvo-badnjak. Badnjak se pali uveÄe na kuÄnom ognjištu i simbolizuje svetlost i toplotu koja greje i zbližava ukuÄane.
Na Badnji dan u kuÄu se unosi i slama koja se posipa po podu ili stavlja ispod stola kako bi se doÄarala peÄina u kojoj se rodio Hrist. BožiÄ se slavi kuÄi u krugu porodice. Veruje se da bi tog dana trebalo zaboraviti sve nesuglasice i oni koji su bili u svaÄi na ovaj dan se mire i opraštaju uvrede.
Badnji dan je uvod u BožiÄ i oni su nerazdvojni, dolaze jedan posle drugog i dopunjavaju se obiÄajima i shvatanjima koja se vezuju za njih. Badnjak koji se danas seÄe i pali, kumovao je da se današnji dan zove Badnji dan.
Srbi su obiÄaje oko Badnjeg dana i BožiÄa nasledili od svojih predaka i održali ih do današnjih dana. Poslednji dan BožiÄnog posta je Badnji dan. Za badnjak se seÄe grana hrasta.
Za badnjak se ide u ranu zoru, domaÄin ide po badnjak dok domaÄica sprema posluženje. Badnji dan je odmah posle kratkodnevnice i njegovo loženje je simbolika raÄanja novog sunca. Varnice koje su letele ka nebu, prilikom paljenja hrasta najavljivale su mnogo roda i prinosa. Po obiÄaju, pucanjem iz pušaka i prangija u ranu zoru, objavljuje se polazak u šumu za badnjak. Badnjak se seÄe rano ujutru pre izlaska sunca a seku ga domaÄin kuÄe ili najstariji sin.
Kada se seÄe badnjak, prvo mu se nazove "Dobro jutro", Äestita praznik i moli se da donese zdravlje i sreÄu ukuÄanima, zatim se drvo posipa vinom i žitom i seÄe. DomaÄin koji seÄe badnjak mora da nosi rukavice jer se drvo ne sme dodirnuti rukama. Badnjak kada se donese kuÄi, stavlja se na zid ispred kuÄe. U kuÄu se unosi posle prvog mraka i stavlja na ognjište.
Iz kuÄe se ništa ne pozajmljuje na Badnji dan, a ako je nešto ranije pozajmljeno, traži se nazad jer na BožiÄ ne valja da ono što pripada kuÄi bude van nje. Da bi se stoka saÄuvala od Äini, na Badnji dan se uveÄe posipa žitom, projom i solju. Ako na Badnji dan bude oblaka, biÄe rodna godina. Zima Äe biti hladna i biÄe dosta snega ako se na badnjaku koji gori na ognjištu nakupi dosta pepela. Ako se vatra ne dira, a varnice same iskaÄu iz badnjaka, biÄe dosta meda.
